Četvorogodišnja totalna ZABRANA ribolova na mekousnu i glavaticu na Gornjoj Neretvi !

KONAČNO ! Staro-novo udruženje sportskih ribolovaca iz Konjica, sa svojim novim, mladim i školovanim kadrovima odlučili su staviti mekousnu i glavaticu, dvije neretvanske endemske pastrmke na rubu nestanka, pod četvorogodišnju totalnu zabranu ulova. Zabrana obuhvata sve vode u slivu Neretve koje su u brizi konjičkog udruženja.

 

 

Bh. ihtiologija postoji, …ne ozbiljno, …ma bez zajebancije !

Odavno se pitam gdje su mladi bh. ihtiolozi, biolozi, genetičari, koji bi svoje znanje i stručnost upotrijebili na izučavanje i zaštitu prirodnih bogatstava i genetske raznolikosti divlje flore i faune naše zemlje. Naravno, moje je interesovanje u tom smislu posebno okrenuto ka endemskim salmonidima rijeke Neretve ali i ostalim endemskim, autohtonim vrstama cijelog sliva te rijeke.  Evo, jedan dio odgovora sam pronašao na sluičajno otkrivenoj web stranici Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz Sarajeva.  Pa pogledajmo ko su i čime se bave ljudi iz ove ustanove.

Tekst kao izuzetak koji potvrđuje pravilo

     Izuzetak potvrđuje pravilo, a ovaj tekst u našim medijima je I više od izuzetka, on je pravo čudo. Osim u specijaliziranim web portalima, koji su za sad jedini medij koji se bavi ovom tematikom, ama baš nigdje I nikad nečete pronači ovakvu priču. Pa još ovako informativnu. Koga još, uostalom, u ovoj zemlji zanimaju takve trivijalnosti kao što je gotovo siguran nestanak (izumiranje) tri jedinstvene, endemske pastrmke, iz nezamislivo, nevjerovatno čiste I očuvane (još samo u gornjem toku, doduše – to je oko 85 km toka) Neretve !? Ko u ovoj zemlji ima predstavu o tome šta vrijedi genetska raznolikost I genetsko bogatstvo prirodne baštine ? Ko  je u ovoj zemlji zabrinut nad sudbinom ove rijeke koja je samo u posljednjih nekoliko godina, zbog svojih osobenosti, ljepote ali prije svega zadivljujuće čistote I jedinstvenog živog svijeta, privukla u zemlju više “sijedih” glava svijetskih mudraca nego sve drugo iz sfere nauke u nekoliko posljednjih decenija. Pitam se da li mi imamo naučnike, istraživače, nasljednike velikana kao što je rahmetli Nijaz Abadžić (dobitnik Povelje UNEP „Global 500“ ), koji je učinio više za BiH nego svi elektro I hidro inžinjeri sa političarima zajedno. Koji je slijedeči bosanac ili hercegovac koji će za svjetsku ekologiju I bh. nauku značiti 1% što je značio ovaj intelektualni đin I prirodoslovac bez premca. Uz dužno poštovanje Ivi Lučiću, Sulejmanu Redžiću, Avdi Sofradžiji, koje su to mlade snage, slijedeče generacije koje bi trebalo da se pobrinu da nam ne opustoše ovo malo zemlje. Gdje je njihov glas, ja ga ne čujem. Zanima li mlade ihtiologe sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu činjenica da im pod nosom protiče bh. ihtiološki eldorado, kakav se ne može pronači niti u jednom drugom kutku planete. Meni se čini, ne zanima !

Stvarnost je čak I mnogo odvratnija, potpuno nadrealna.

     Istinski je košmarna stvarnost naše ihtiologije, ekologije I uopšte zaštite bogate prirodne baštine naše zemlje kada jedan od vodečih bh. ihtiologa kolaborira sa kartelom Vuka Hamovića u planiranoj izgradnji HE Ulog. Ime mu je profesor Samir Muhamedagić koji se bavio Neretvom i neretvanskim endemskim pastrmkama posljednjih godina, sarađujući sa mnogobrojnim slovenačkim, hrvatskim, kanadskim, argentinskim, norveškim, španskim, itd. (BiH zaista nije privukla više internacionalnih učenjaka u posljednjih 3-4 decenije nego je to uspjelo Neretvi i njenom živučem blagu u samo nekoliko posljednjih godina) naučnicima koji su pohodili Neretvu zbog njenih endema koji izazivaju divljenje širom planete. Do duše okoristio se za probitak u karijeri, upoznajući se sa svijetskim autoritetima u polju, čak je jedan od glavnih protagonista osnivanja centra na Boračkom jezeru. Na kraju se, ipak, lijepo pokenjao na sve to dajući naučni legitimitet, sa aspekta ihtiologije, stravičnom projektu izgradnje HE Ulog i projektovanom poribljavanju buduće akumulacije invazivnim vrstama.
Sve se može pročitati na zvaničnom web site-u EFT-a (klikni na link).

     Na čuđenje autora članka, koji prenosim u cijelosti sa portala (SUTRA.BA), kako se iz Slovenije bezuspješno pokušva uvesti mlađ glavatice, kao I na njegovu konstataciju da se možda radi I o mahinacijama onih koji po zakonu imaju obavezu brinuti o Neretvi, a to su prije svih hidroelektrane a zatim I ribolovna udruženja, I koji se pravdaju činjenicom da nikako ne mogu da dođu do slovenačke mlađi glavatice, ja bih ipak ustvrdio da se slovenački ihtiolozi ponašaju u skladu sa zdravim razumom I zakonima, slovenačkim I internacionalnim. Shodno tome slovenski ihtiolozi nemaj namjeru jednu endemsku vrstu, za koju su potrošili decenije, cijelo bogatstvo I angažirali svu dostupnu im pamet kako bi je (glavaticu – sošku pastrvu) spasili od slične sudbine koju doživljava u Neretvi, dijeliti unaokolo kao da se radi o konzumnoj kalifornijskoj pastrmki ili šaranu. Da I ne govorimo da su upravo ti isti slovenački ihtiolozi najviše proučavali neretvanske endemske pastrmke pa najviše radova na tu temu dolazi upravo od njih, u skladu s tim je izvjesno kako soška pastrva I neretvanska glavatica imaju svoje osobenosti po kojim se i razlikuju. Elem, ne ide to baš tako, oni “istegli muda” da je spase a onda bosanci I hercegovci samo pokucaju na vrata I dajte treba I nama – “istegnimo” malo muda I mi gospodo I spasimo našeg “bengalskog tigra” I “polarnog medvjeda”, što naše neretvanske pastrmke, glavatica I mekousna, bez imalo dvojbe jesu I za našu zemlju I za prirodnu baštinu !

Na talasima apokalipse – “gorsko oko” uskoro “gradsko prkno”

Da li je moguće da će Boračko jezero doživjeti sudbinu strašniju od Igmana i Bjelašnice !?

Ima li iko namjeru da se usprotivi ovom horroru koji je nazvan: (Idejni) projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa "Borašnica" na Boračkom jezeru.

Da li je i ovo još jedan od razloga da se formiranja nacionalnih parkova u Gornjoj Neretvi nikada ne dese ?!

Brane na Neretvi, brana i betonska akumulacija (RHE) u srcu Visočice, "gradsko naselje" na Igmanu i Bjelašnici, novi ski-centar sa još jednim naseljem u Rakitnici sa južne strane Bjelašnice, "ekskluzivni" sportsko-rekreativni centar na Boračkom jezeru sa fudbalskim, teniskim terenima, hotelom, restoranima, kafanama, shop-ovima, možda i kakvim shoping centrom, jednom riječju "moderan grad" u netaknutoj prirodi Prenja i Borašnice !?

Šta znate o ovom sahranjevanju Boračkog jezera i planina Prenj i Borašnica, i šta mislite je li ovo "ono" što želimo (želite) ?!