tag:blogger.com,1999:blog-25943133073170079802023-11-15T23:06:54.230-08:00Trout from NeretvaNeretvanske pastrmke - Glavatica (Marble - S.marmoratus)Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.comBlogger18125tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-7462020721240376082015-04-20T03:50:00.000-07:002015-04-20T03:50:23.673-07:00C&R Catch & Release - postupajmo ispravno (preuzmi text)<div class="_5pbx userContent" data-ft="{"tn":"K"}" style="text-align: justify;">
Ovaj pokret za vraćanje u prirodu ulovljenih riba je najvažnija radnja u
nizu mjera za očuvanje ribljih vrsta od izumiranja. Lijep je osjećaj
vidjeti sve više ribolovaca, i to naročito mladih, koji su se
opredjelili za ovaj pokret. Ubjeđen sam da će nam vode ponovo biti pune
zdravih i genetski čistih linija autohtonih, a ponegdje i endemskih
vrsta salmonida. Tek ćemo poslije moći da pratimo dalje rekorde u
veličini riba iz naših voda. Imaćemo mogućnost za više izlazaka u
ribolov, za dolazak više turista u naše krajeve, ali isto tako i daleko
veće lično zadovoljstvo većim mogućnostima ulova.<br /> Paralelno sa
širenjem ovog ličnog opredjeljenja treba nastojati da se riba što više
sačuva od stresa i povreda prilikom ulova, izvlačenja, slikanja,
otkačivanja i vraćanja. Pravi se dosta grešaka, najčešće nenamjernih,
ali koje nesvjesno štete mogućnost preživljavanja po povratku u vodu.<br />
<br />
<a name='more'></a><br /> Evo desetak prijedloga kako to osigurati:<br />
<br />
<b>1</b>. Koristi samo udice bez kontra kuke (kukca – zaperka). Ako ih nemaš
stisni kukac sa kliještima. Ne koristi nehrđajuce udice. Koristi stalno
jednokuke, a nikako dvokuke ili trokuke. Danas postoje udice cirkularnog
oblika, koje kače zamo za usta, a ne duboku u grlu.<br />
<br /> <b>2</b>. Riba se na
smije puno zamarati, već je treba privući što brže do sebe ili meredova.
Zamaranje čini veći stres, a naročito toksično djelovanje mliječne
kiseline, koje se stvara velikim naprezanjem misića, a to zna ostviti
dugotrajne i nepopravljive promjene na mišićima i drugim organima.<br />
<br /> <b>3</b>. Ne koristi pretanke najlone da bi mogao kraće zamarati ribu. Nije dobro da riba otrgne udicu i nestane sa njom.<br />
<br />
<br />
<b>4</b>. Riba se oslobađa udice sa peanom dok je riba još u vodi. Ako udica
leži duboko postoje pomoćna sredstva za otkačivanje udica iz dubine grla
ribe.<br />
<br /> <b>5</b>. Ako se mora koristiti meredov (mrežica za vađenje riba),
onda ona mora biti bez čvorova. Najbolje je ribu ne izvlačiti iz vode,
pa ni sa meredovom. Ni mala riba se ne smije vaditi iz vode podizanjem
sa najlonom. Težina ribe povlači i oštećuje kičmenu moždinu, odmah uz
mozak.<br />
<br /> <b>6</b>. Riba se prihvata isključivo mokrim rukama, jer se tako
manje oštećuje sluz, koja je zaštitni sloj. Na oštećenoj sluzi brzo se
razvijaju gljivice.<br />
<br /> <b>7</b>. Ne izvlači ribu iz vode, a naročito ne preko
kamenja, trave i granja. Pazi na temperature ispod 0 stepeni Celzijusa,
jer mraz brzo ošteti očne sluznice i time trajno ošteti vid ribe.<br />
<br /> <b>8</b>.
Oprezno sa fotografisanjem! Mnoge ribe mogu maksimalno biti samo minut –
dva van vode. Dobri snimci se odlično prave sa ribom u vodi. Prilikom
držanja riba se ne smije pritiskati, jer se oštećuju unutrašnji organi.
Ribu treba oprezno prihvatiti dlanovima ruke sa trbušne strane.<br />
<br /> <b>9</b>. Pastrmske ribe teško preživljavaju povratak u vodu čija je temperatura preko 18C.<br />
<br />
<b>10</b>. Riba koja je zakačena duboko i krvavi iz grla ili škrga ima veoma
malu šansu da preživi i u pravilu je ne treba vraćati. Ovaj stav može
važiti za one koji to rade dobrovoljno, inače otvaraju se široke
mogućnosti za zloupotrebe. Gdje je zabranjeno uzimanje riba, takve ribe
treba odmah riješiti života udarcem bata (priest) po glavi.<br />
<br />
Gledajući snimke iz emisija o ribolovu i amaterskim snimcima ili
direktno kraj vode mogu se naći bezbrojni primjeri lošeg postupanja sa
ulovljenom ribom prilikom bezkonačnog zamaranje, naročito otkačivanja,
držanja i slikanja.<br /> Iako zamaranje ribe izgleda kao pažnja, to je
akt koji najviše stresava ribu i doprinosi lošoj mogućnosti
peživljavanja. Šta reći kada se najlonom podigne mala riba i ”otrese” da
sama otpadne sa udice? Vrlo se često može vidjeti kako se riba izvlači
preko suhog i tvrdih predmeta, te ispada iz ruku po nekoliko puta, dok
se napravi fotografija, pruža joj se ”prva pomoć” u plićaku povlačenjem
za rep ”tamo-vamo”. Ako smo se opredjelili za vraćanje riba, onda se
ribe trebaju što pravilnije tretirati u tom smislu i cilju.<br /> Ako ne
vraćamo ribu, onda je humana dužnost ribu što prije usmrtiti udarcem po
glavi sa batom koji se uvijek nosi u ribolovu. Mnoge organizacije za
zaštitu životinje imaju velikih primjedbi sportskim ribolovcima i to
opravdano.</div>
Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-37331500848896817812013-04-19T14:40:00.002-07:002013-04-19T15:09:27.963-07:00GLAVATICA ! <b><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"></span></span></span></span></b><br />
<div style="text-align: justify;">
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Kapitalna riba na slici je <i>Salmo marmoratus</i></span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><i><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"> (Lat.)</span></span></span></span></i>, </span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"></span></span></span></span>Marble trout </span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">(English)</span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"></span></span></span></span>, ili kako je konjičani zovu <b>GONJAVAC</b>. </span></span></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Glavatica je neretvanska endemska vrsta koja je na granici potpunog uništenja. Uz <b>neretvansku mekousnu pastrmku</b> <i>(Salmothimus obtusirostris)</i>, <b>neretvanskog zubatka</b> <i>(Salmo dentex)</i> te <b>neretvansku potočnu pastrmku</b> <i>(Salmo trutta fario Adriatic linage)</i>, predstavlja najvredniji ali najugroženiji primjer bosanskohercegovačke ihtiofaune. U nedostatku brige države i nauke sve endemske ribe Neretve su prepuštene laganom nestajanju. Ova nebriga domaćih institucija i nauke se odražava i na rijetko ili nikako obračanje pažnje značajnih i uticajnih međunarodnih organizacija koje se brinu o biodiverzitetu širom svijeta.</span></span></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Plemeniti endemi jedinstvene Neretve su ugroženi jer je ugrožena rijeka Neretva, koliko budemo u stanju sačuvati Neretvu tolkio ćemo biti uspješni u očuvanju njenih endemskih ribljih vrsta. </span></span></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Za sad je sva briga u rukama lokalnog konjičkog udruženja ribolovaca - <b>OSR Konjic</b> - čijom nam je zaslugom ova ljepotica i uljepšala ovogodišnje prolječe i </span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">otvorenje ribolova, te</span></span></span></span> ukrasila još malo najljepšu rijeku na svijetu !</span></span></span></span></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Neretva je Nil Bosne i Hercegovine, a glavatica, mekousna i zubatak su simboli bosanskohercegovačkog biodiverziteta - nešto kao bosanski polarni medvjed, tigar i panda, ali na žalost bez pažnje koju ljudi danas posvećuju ovim simbolima ugroženog biodiverziteta planete !</span></span></span></span></div>
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><br /></span></span></span></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEmRVkwsKguew1swXIOEGCHhxsWBXDBnIZhoamUNEhlSPJm-jFB5kcFhv1ngg7uAMCCseT_nf1C0MsJkzVHr0CaLjnvkrBsXwHLZi22XlRJ1vr1Hoi3AO9CTDDH6Td0F5Htv0pp8UYqlo/s1600/I.H.+sa+Fb+profila+A.B..jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="480" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEmRVkwsKguew1swXIOEGCHhxsWBXDBnIZhoamUNEhlSPJm-jFB5kcFhv1ngg7uAMCCseT_nf1C0MsJkzVHr0CaLjnvkrBsXwHLZi22XlRJ1vr1Hoi3AO9CTDDH6Td0F5Htv0pp8UYqlo/s1600/I.H.+sa+Fb+profila+A.B..jpg" title=" " width="640" /></a></td></tr>
<tr align="center"><td class="tr-caption"><b>GLAVATICA i Imšir Haznadarević, Neretva u centru Konjica</b> <i>(Slika: sa Facebook profila A.B.)</i></td></tr>
</tbody></table>
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><br /></span></span></span></span>
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]">Fotografija sretnog ribolovca </span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[0].[0]"><span class="fbPhotosPhotoCaption" data-ft="{"type":45}" id="fbPhotoSnowliftCaption" tabindex="0"><span class="hasCaption">Imšira Haznadarevića, na rijeci Neretvi iznad Stare Ćuprije u centru Konjica</span></span>, </span></span><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0.[2]">napravljena je, </span></span></span></span></span><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0.[2]"><span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0.[2]">nagađam, u danima </span></span></span></span></span> nakon otvorenja ribolova 1.aprila 2013. </span><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0.[4]">Glavatica je uhvaćena, uslikana i vraćena, to je sigurno.</span></span></span></span></span><br />
<span data-ft="{"tn":"K"}" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2]"><span class="UFICommentBody" id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3]"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0"><span id=".reactRoot[14].[1][4][1]{comment10201073946151227_61322022}.0.[1].0.[1].0.[0].[0][2].0.[3].0.[6]">Prizor je lijep ali izuzetno rijedak, gotovo nevjerovatan. Još više je vrijedan velike pažnje, pažnje nauke i države, koja će na žalost izostati !</span></span></span></span></span>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-54557409585008211362011-05-11T15:38:00.001-07:002011-05-14T14:54:43.906-07:00Četvorogodišnja totalna ZABRANA ribolova na mekousnu i glavaticu na Gornjoj Neretvi !<p align="justify"><font face="Book Antiqua"><strong>KONAČNO !</strong></font> <font face="Century Gothic">Staro-novo udruženje sportskih ribolovaca iz Konjica, sa svojim novim, mladim i školovanim kadrovima odlučili su staviti mekousnu i glavaticu, dvije neretvanske endemske pastrmke na rubu nestanka, pod četvorogodišnju totalnu zabranu ulova. Zabrana obuhvata sve vode u slivu Neretve koje su u brizi konjičkog udruženja.</font></p> <p align="justify"> </p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCPGgrohRxUyj7P-i1S75JYoB29FUpvh0u5HNMSO2RolfUvm6W6dkKD2IyfrMLJqT5n43EHffQZgHA99TDQ30NexpMQTxWpbDXBeGjM34atj5u_nJBes_pIcR37HOeXkKigO6Bb3MRD4U/s1600-h/(ovu%20koristim%20u%20NT)%20Neretva%20trout%5B11%5D.jpg"><img style="background-image: none; border-right-width: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; display: block; float: none; border-top-width: 0px; border-bottom-width: 0px; margin-left: auto; border-left-width: 0px; margin-right: auto; padding-top: 0px" title="(ovu koristim u NT) Neretva trout" border="0" alt="(ovu koristim u NT) Neretva trout" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgbhm3Hb_qLzjCj9lGJvvQY1h6zHFoGurZjRigIko99I6kwqC6Z_97iyT9hOm5rf1Ru3R4ZEhA61BMUh8YGiGd_-uOVveTyUBuc6je5kaHHWCq12oDT9pM6M2JxJc-zn3xH0s1_cPg0ko//?imgmax=800" width="608" height="256" /></a></p> <p> </p> <a name='more'></a> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic">Dobar dodatak ovoj zabrani je i ohrabrivanje ribolovaca na neograničen izlov smuđa, bjelice i babuške – sve osim mreža i dinamita, naravno. Ovo, na žalost, još uvijek nije mjera jer nema niti studija niti organizirane borbe protiv ovih korov-riba (pest ribe) ali je dobar znak, ljudi koji paze na najljepšu vodu balkana i Evrope su svjesni ovog problema pa je moguće očekivati konkretnije mjere u doglednoj budućnosti. Šta još dodati – ako bude efekta, a mora ga biti, možda se ova zabrana može i produžiti, bar kada je u pitanju glavatica. Važno je istači da ove dvije ribe nemaju istu populacijsku dinamiku, vrijeme sazrijevanja, itd. Mužijak glavatice sazrijeva u trečoj godini a ženka u četvrtoj godini života, mrijesti se u novembru i decembru. Mekousna se mrijesti u prolječe, glavatica je visoko migratorna vrsta i u vrijeme mrijesta migrira uzvodno, mekousna pastrmka iako ima areale za mrijest nije migratorna a sklona je životu u manjim jatima, ishrana je različita kao i habitat. </font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic">Sve u svemu dugogodišnja zabrana je prvi korak ka spašavnju te je za očekivati još unapređenja u programima i projektima zaštite – zašto ne i produženje zabrane za obe vrste a prije svega za glavaticu (na pamet mi pada petogodišnja zabrana lova na unsku mladicu početkom ‘80-tih koja je produžavana po potrebi u odnosu na pojedina područja i lokalne karakteristike i stanje). </font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh_10vEJsnkhUQPYEd1WW5oAgd-oBlsbA2fBdfMrJT035lnxXfJRPxc-3RFN18pcgLLXy5XftqNDiMVnuT-48gtl9DNKz_kaGmwJ8m8c8p9RdP77Tq_CKqFw6XylmSp9_0I8DEJnMDJIvM/s1600-h/Logo%20-%20Centar%20za%20ribarstvo%20Konjic%20logo%20centra%5B23%5D.jpg"><img style="background-image: none; border-right-width: 0px; margin: 0px 10px 0px 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; display: inline; float: left; border-top-width: 0px; border-bottom-width: 0px; border-left-width: 0px; padding-top: 0px" title="Logo - Centar za ribarstvo Konjic logo centra" border="0" alt="Logo - Centar za ribarstvo Konjic logo centra" align="left" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmhAhj6WGOb1u2LvkKhYXCDvpZezRTqyiQ72z1qUF0bcdmivCZ-yoplzEZgXJdLdHrfqL3ppv6lPd2EP0_KrmHA4dhkPAn1HcXPs2A9DbXF4yFpalrZGoJgr_RzLboCBeBU9pUwEqPIpk//?imgmax=800" width="138" height="172" /></a>Uz to je važno vidjeti kuda ide projekat Centar za ribarstvo Boračko jezero, kakva je namjera ljudi koji stoje iza tog projekta, odnosno da li žele da se bave mesarskim biznisom ili žele da se centar etablira kao naučna ustanova čija bi jedina svrha i smisao bili istraživački rad, spašavanje ugroženih neretvanskih endema, te briga za njihovu zaštitu, očuvanje i obnavljanje populacije na cijelom slivu Neretve. Nadajmo se i očekujmo ovo drugo ali ne dozvolimo da nas iznenadi nemar ili poduzetni sitnosopstvenički duh bosanskog “biznismena”. </font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font face="Century Gothic"></font></p> <p align="justify"><font size="2" face="Century Gothic">Ovo su prvi koraci na dugom putu, koji su sa velikim uspjehom prošli i slovenački ribari i ihtiolozi spašavajuči Soču i njenu glavaticu (sošku pastrmku), a koji nema alternative u oporavku Neretve i populacija neretvanskih endemskih pastrmki. Veliki je posao pred entuzijastima iz Konjica koji ovaj zadatak žele obaviti iz ljubavi prema neponovljivoj zelenookoj ljepotici koja uljepšava njihove živote, njihov grad i cijelu Bosnu i Hercegovinu.</font></p> <p align="justify"> </p> <p align="center"><font size="2" face="Century Gothic"><a href="http://www.flyfishingneretva.com/index.html"><img style="background-image: none; border-right-width: 0px; margin: 0px auto 1px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; display: block; float: none; border-top-width: 0px; border-bottom-width: 0px; border-left-width: 0px; padding-top: 0px" title="Logo - Udruzenje sportskih ribolovaca Konjic (moj logo)" border="0" alt="Logo - Udruzenje sportskih ribolovaca Konjic (moj logo)" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPIXtmW25kJRTYFhupQltcTrC4TBrV4kon_68GHyOO3vE3emDA1kDA7X0KGajNOpLxeMqgY-SEqeUVPgG_WJA0rs6IsjMZY2u81F6UubIuX4RnHO9sJPwc6IdiEckDe5ym8CfwtVVcmKA//?imgmax=800" width="570" height="232" /></a></font><font style="font-weight: normal" face="Calibri"><em><a href="http://www.flyfishingneretva.com/index.html">Udruženje sportskih ribolovaca Konjic</a></em></font></p> Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-61612646604496457622011-04-16T11:29:00.001-07:002011-05-13T12:58:50.054-07:00Bh. ihtiologija postoji, …ne ozbiljno, …ma bez zajebancije !<div align="justify"><span style="color: #93ff93;">Odavno se pitam gdje su mladi bh. ihtiolozi, biolozi, genetičari, koji bi svoje znanje i stručnost upotrijebili na izučavanje i zaštitu prirodnih bogatstava i genetske raznolikosti divlje flore i faune naše zemlje. Naravno, moje je interesovanje u tom smislu posebno okrenuto ka endemskim salmonidima rijeke Neretve ali i ostalim endemskim, autohtonim vrstama cijelog sliva te rijeke. Evo, jedan dio odgovora sam pronašao na sluičajno otkrivenoj web stranici Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz Sarajeva. Pa pogledajmo ko su i čime se bave ljudi iz ove ustanove.</span></div><div align="center"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhbvuomcoH8fPV9OaUCxKZ2Zy0TnX0N5bNrMMqDKs5bmipOSmkNriMxQFV_MQ4nx_EGiDv3uGlHG57qL6rkRPXJYAHbhtlPQoC41vsB4s6kuYHt0tkdTRGZVWKCj8EWHTsjgq0xzK5r7Zk/s1600-h/ingeb-logo%5B9%5D.png"><img alt="ingeb-logo" border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjg1oz31A9CbQaricpJ_j8mB5f0iGeC4XaSteHMS5JPyvEbFp8_gaZrjSvHJAcunM-gMhRxrIA3a-6qRoOLkqV8m5wjom92mC9kdPSyPd66n0dQzFmUrocO0XYq53mxUhLH1jgMyDp_9-g//?imgmax=800" style="background-image: none; border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;" title="ingeb-logo" width="302" /></a></div><br />
<a name='more'></a><br />
<br />
<blockquote><h3 align="center"><span style="color: white;">Laboratorija za molekularnu genetiku prirodnih resursa</span></h3><div align="justify"><br />
</div><div align="justify"><b>Tim</b>: <i>doc. dr.</i> Naris Pojskić, <i>šef laboratorije</i>; <i>doc. dr</i>. Lada Lukić Bilela; <i>dr</i>. Amra Kazić; <i>mr</i>. Belma Kalamujić; Lejla Lasić; Una Tulić. </div><hr /><div align="justify">Jedna od dugoročnih programskih orijentacija Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju je i istraživanje intraspecijske i interspecijske varijabilnosti ekonomski, kulturološki i biološki značajnih prirodnih resursa. <b><span style="background-color: #666666; color: white;">U protekloj deceniji, na temeljima formiranim i prije osnivanja samog Instituta, započeto je prikupljanje intelektualne, ali i materijalne građe za uspostavu sistema direktnog praćenja promjenljivosti prirodnih resursa na molekularnom nivou, kao jedan od preduvjeta za početak procesa zaštite i prezervacije bioloških resursa</span></b>.</div><div align="justify">Nakon uspješne izvedbe nekoliko istraživačkih projekata, formiranja kadrovskih i materijalnih osnova za kontinuirana istraživanja, te uspostave pouzdane informatičke podrške unutar institucije, kao i potvrde primjenljivosti ovakvog tipa istraživanja u praksi, ukazala se potreba za uspostavljanjem organizacione jedinice čiji bi osnovni cilj bila molekularno-genetička i općegenetička istraživanja prirodnih resursa.</div><div align="justify">U sklopu realizacije zacrtanih ciljeva, poduzete su sljedeće opće aktivnosti:</div><div align="justify"><i>- kontinuirano praćenje tržišta i priprema Laboratorije da odgovori na njegove potrebe,</i></div><div align="justify"><i>određivanje prioritetnih objekata istraživanja,</i></div><div align="justify"><i>- praćenje naučne literature, upoznavanje i savladavanje novih istraživačkih metoda,</i></div><div align="justify"><i>- upoznavanje sa međunarodnim standardima za molekularno-genetička istraživanja, obrada podataka i izvještavanje,</i></div><div align="justify"><i>- priprema Laboratorije za zadovoljavanje međunarodnih standarda i normativa,</i></div><div align="justify"><i>- naučna podrška zakonodavnim tijelima u izradi normativnih akata o upravljanju prirodnim resursima,</i></div><div align="justify"><i>- podrška relevantnim vladinim i nevladinim organizacijama u ocjeni biološke raznolikosti i priprema prijedloga za konzervaciju specifičnih bioloških sistema,</i></div><div align="justify"><i>- održavanje kontinuirane komunikacije sa drugim članicama Univerziteta i privrednim subjektima radi uspostavljanja osnove za multilateralne istraživačke projekte,</i></div><div align="justify"><i>- podrška u izvođenju dodiplomske i postdiplomske nastave iz domena Laboratorije.</i></div><div align="justify"><br />
</div><div align="justify">Isto tako, poduzete su i posebne aktivnosti, kao što su:</div><div align="justify"><i>- kreiranje i realizacija tekućih istraživačkih projekata,</i></div><div align="justify"><i>- standardizacija molekularno-genetičkih metoda za rutinsku primjenu na raspoloživoj opremi,</i></div><div align="justify"><i>- razvoj specifičnih molekularnih marker-sistema pogodnih za masovna i rutinska istraživanja odabranih populacija,</i></div><div align="justify"><i>- kreiranje multidisciplinarnih naučnoistraživačkih projekata</i></div><div align="justify"><i>- obrada podataka u suradnji sa Laboratorijom za bioinformatiku i biostatistiku,</i></div><div align="justify"><i>- pribavljanje podataka za REBIDA-u (Regionalnu bazu o biodiverzitetu),</i></div><div align="justify"><i>- priprema rezultata za publikaciju,</i></div><div align="justify"><i>- pružanje podrške drugim organizacionim jedinicama Instituta.</i></div><div align="justify"><i></i></div><div align="justify"><b><u>Naučnoistraživačke aktivnosti</u></b></div><div align="justify"><b><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Genetička karakterizacija populacija potočne pastrmke (<i>Salmo trutta m. fario</i>) gornjeg toka rijeke Neretve i nekih njenih pritoka”, projekat podržan od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke</span></b>,</div><div align="justify">- zajedno sa ostalim laboratorijama Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju izvršena je realizacija projekta “Molekularno-genetička karakterizacija humanih, animalnih i biljnih resursa u Bosni i Hercegovini – I faza”, projekat podržan od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo,</div><div align="justify">- “Molekularno-genetička karakterizacija populacija <i>Pinus heldreichii</i> RAPD metodom”,</div><div align="justify">- “Molekularno-citogenetička karakterizacija populacija smokve <i>Ficus carica</i> primjenom analiza mikrosatelitnih regiona”,</div><div align="justify">- zajedno sa ostalim laboratorijama Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju realiziran je projekat “Molekularno-genetička karakterizacija humanih, animalnih i biljnih resursa u Bosni i Hercegovini – II faza”, podržan od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo,</div><div align="justify">- “MtDNK genetički markeri migracija stanovništva Bosne i Hercegovine nakon raseljavanja”,</div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Procjena genetičkog diverziteta bh. populacija lipljana (<i>Thymallus thymallus</i> L.)”</span>,</div><div align="justify">- “Primjena molekularnih markera u analizi halal statusa proizvoda biljnog i animalnog porijekla: Determinacija prisustva svinjskog mesa i njegovih prerađevina u prehrambenim proizvodima primjenom DNK analize”,</div><div align="justify">- “Istraživanje genetičke strukture, genetičkog diverziteta i genetičke diferenciranosti prirodnih populacija običnog bora (<i>Pinus sylvestris</i> L.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Bosni i Hercegovini”, projekat podržan od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,</div><div align="justify">- “Genotipizacija mtDNK haplogrupa u stanovništvu Bosne i Hercegovine”,</div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Molekularno-genetička determinacija autohtonih bh. populacija mladice (<i>Hucho hucho</i>)”, projekat podržan od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo</span>,</div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Genetička struktura salmonoidnih populacija bh. rijeka savskog sliva”, projekat podržan od strane Agencije za vodno područje rijeke Save</span>,</div><div align="justify">- "DNK karakterizacija bh. autohtonih animalnih resursa”, projekta podržan od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke,</div><div align="justify">- “Genetička determinacija endemičnih vrsta iz špiljskog sustava Vjetrenica u cilju podizanja znanja o biodiverzitetu u FBiH”, projekat podržan od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma,</div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Razvoj planinskog turizma na osnovu rezultata genetičke karakterizacije animalnih resursa bh. planinskih jezera”, projekat podržan od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma</span>,</div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- “Primjena rezultata genetičke analize raznolikosti prenjskog daždevnjaka (<i>Salamandra atra prenjensis</i>) s ciljem razvoja novih ekoturističkih sadržaja”, projekat podržan od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma</span>.</div><div align="justify"><br />
</div><div align="justify">U okviru Laboratorije za molekularnu genetiku prirodnih resursa realizuju se sljedeće ekspertske analize: </div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- genetička identifikacija matičnog jata i mlađi salmonidnih vrsta (u svrhu poribljavanja ili obnove ribljeg fonda)</span>; </div><div align="justify"><span style="background-color: #666666; color: white;">- selekcija uzgoja riba (salmonidnih vrsta) primjenom molekularno-genetičkih markera</span>; </div><div align="justify">- genetička karakterizacija BiH autohtonih sorti voća i povrća primjenom molekularno-genetičkih markera; </div><div align="justify">- genetička karakterizacija BiH autohtonih pasmina stoke primjenom molekularno-genetičkih markera; </div><div align="justify">- genetička karakterizacija BiH autohtonih vrsta šumskog drveća primjenom molekularno-genetičkih markera.</div><div align="justify"><br />
</div><div align="justify"><i>Kontakt: </i><a href="mailto:lmg@ingeb.ba"><i>lmg@ingeb.ba</i></a></div><a href="http://www.ingeb.ba/struktura_lmg.html" title="http://www.ingeb.ba/struktura_lmg.html"><i>http://www.ingeb.ba/struktura_lmg.html</i></a></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-44930826255468569562011-02-12T09:17:00.001-08:002011-05-13T13:01:55.690-07:00Tekst kao izuzetak koji potvrđuje pravilo<span style="font-family: Calibri;"></span><br />
<div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic; font-size: x-small;"></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: Century Gothic; font-size: x-small;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjltNI2Kw5Gt8WPicG8fW6eE_FFkWwrXL1ZA3eebubzKBqGHBcdY_yhZnlde3Bg-wuKjNNhqKCnRRLoNeU1rozKVjTiIVe0bnGVlO48g4h4mfOjiyFIJ35-vvnymITAybRGqHVr7YiEhrw/s1600/Djevic+vir%252C%2528pogledod+Sastavaka%2529+-+ZASTICENI+OBJEKAT.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjltNI2Kw5Gt8WPicG8fW6eE_FFkWwrXL1ZA3eebubzKBqGHBcdY_yhZnlde3Bg-wuKjNNhqKCnRRLoNeU1rozKVjTiIVe0bnGVlO48g4h4mfOjiyFIJ35-vvnymITAybRGqHVr7YiEhrw/s320/Djevic+vir%252C%2528pogledod+Sastavaka%2529+-+ZASTICENI+OBJEKAT.jpg" width="320" /></a></span></div><br />
<div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic; font-size: x-small;"> Izuzetak potvrđuje pravilo, a ovaj tekst u našim medijima je I više od izuzetka, on je pravo čudo. Osim u specijaliziranim web portalima, koji su za sad jedini medij koji se bavi ovom tematikom, ama baš nigdje I nikad nečete pronači ovakvu priču. Pa još ovako informativnu. Koga još, uostalom, u ovoj zemlji zanimaju takve trivijalnosti kao što je gotovo siguran nestanak (izumiranje) tri jedinstvene, endemske pastrmke, iz nezamislivo, nevjerovatno čiste I očuvane (još samo u gornjem toku, doduše – to je oko 85 km toka) Neretve !? Ko u ovoj zemlji ima predstavu o tome šta vrijedi genetska raznolikost I genetsko bogatstvo prirodne baštine ? Ko je u ovoj zemlji zabrinut nad sudbinom ove rijeke koja je samo u posljednjih nekoliko godina, zbog svojih osobenosti, ljepote ali prije svega zadivljujuće čistote I jedinstvenog živog svijeta, privukla u zemlju više “sijedih” glava svijetskih mudraca nego sve drugo iz sfere nauke u nekoliko posljednjih decenija. <a href="http://www.fondeko.ba/index.html"><img align="right" alt="Nijaz Abadzic" border="0" height="218" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxU_8oZP0sDEtGhsjd_oNBRaWBF1G6rZibr7h_emALFtgVG2C0Rg8Wx8bNvhRiQ58HfS0VXmLvRPeGTtpgTFiRbdZgA99ImjQevYjSKpUxN26dcSEM09rrNKkrh5jeOKt-1gi4hZODCm4//?imgmax=800" style="background-image: none; border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline; float: right; margin: 15px 0px 0px 20px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;" title="Nijaz Abadzic" width="150" /></a>Pitam se da li mi imamo naučnike, istraživače, nasljednike velikana kao što je rahmetli <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Nijaz_Abad%C5%BEi%C4%87">Nijaz Abadžić</a> (dobitnik Povelje UNEP „Global 500“ ), koji je učinio više za BiH nego svi elektro I hidro inžinjeri sa političarima zajedno. Koji je slijedeči bosanac ili hercegovac koji će za svjetsku ekologiju I bh. nauku značiti 1% što je značio ovaj intelektualni đin I prirodoslovac bez premca. Uz dužno poštovanje Ivi Lučiću, Sulejmanu Redžiću, Avdi Sofradžiji, koje su to mlade snage, slijedeče generacije koje bi trebalo da se pobrinu da nam ne opustoše ovo malo zemlje. Gdje je njihov glas, ja ga ne čujem. Zanima li mlade ihtiologe sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu činjenica da im pod nosom protiče bh. ihtiološki eldorado, kakav se ne može pronači niti u jednom drugom kutku planete. Meni se čini, ne zanima !</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic;">Stvarnost je čak I mnogo odvratnija, potpuno nadrealna. </span></div><div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic; font-size: x-small;"> Istinski je košmarna stvarnost naše ihtiologije, ekologije I uopšte zaštite bogate prirodne baštine naše zemlje kada jedan od vodečih bh. ihtiologa kolaborira sa kartelom Vuka Hamovića u planiranoj izgradnji HE Ulog. Ime mu je profesor Samir Muhamedagić koji se bavio Neretvom i neretvanskim endemskim pastrmkama posljednjih godina, sarađujući sa mnogobrojnim slovenačkim, hrvatskim, kanadskim, argentinskim, norveškim, španskim, itd. (BiH zaista nije privukla više internacionalnih učenjaka u posljednjih 3-4 decenije nego je to uspjelo Neretvi i njenom živučem blagu u samo nekoliko posljednjih godina) naučnicima koji su pohodili Neretvu zbog njenih endema koji izazivaju divljenje širom planete. Do duše okoristio se za probitak u karijeri, upoznajući se sa svijetskim autoritetima u polju, čak je jedan od glavnih protagonista osnivanja centra na Boračkom jezeru. Na kraju se, ipak, lijepo pokenjao na sve to dajući naučni legitimitet, sa aspekta ihtiologije, stravičnom projektu izgradnje HE Ulog i projektovanom poribljavanju buduće akumulacije invazivnim vrstama. <br />
Sve se može pročitati na zvaničnom <a href="http://www.eft-group.net/news_latest/en/2010_08_27.htm">web site-u EFT-a (klikni na link)</a>. <br />
</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic;"><span style="font-size: x-small;"> Na čuđenje autora članka, koji prenosim u cijelosti sa portala <span style="font-family: Calibri; font-size: xx-small; font-weight: normal;"><a href="http://www.sutra.ba/novost/26294"><i>(SUTRA.BA)</i></a>,</span> kako se iz Slovenije bezuspješno pokušva uvesti mlađ glavatice, kao I na njegovu konstataciju da se možda radi I o mahinacijama onih koji po zakonu imaju obavezu brinuti o Neretvi, a to su prije svih hidroelektrane a zatim I ribolovna udruženja, I koji se pravdaju činjenicom da nikako ne mogu da dođu do slovenačke mlađi glavatice, ja bih <b><i><span style="background-color: #666666; color: white;"> ipak ustvrdio da se slovenački ihtiolozi ponašaju u skladu sa zdravim razumom I zakonima, slovenačkim I internacionalnim. Shodno tome slovenski ihtiolozi nemaj namjeru jednu endemsku vrstu, za koju su potrošili decenije, cijelo bogatstvo I angažirali svu dostupnu im pamet kako bi je (glavaticu – sošku pastrvu) spasili od slične sudbine koju doživljava u Neretvi, dijeliti unaokolo kao da se radi o konzumnoj kalifornijskoj pastrmki ili šaranu. Da I ne govorimo da su upravo ti isti slovenački ihtiolozi najviše proučavali neretvanske endemske pastrmke pa najviše radova na tu temu dolazi upravo od njih, u skladu s tim je izvjesno kako soška pastrva I neretvanska glavatica imaju svoje osobenosti po kojim se i razlikuju. Elem, ne ide to baš tako, oni “istegli muda” da je spase a onda bosanci I hercegovci samo pokucaju na vrata I dajte treba I nama – “istegnimo” malo muda I mi gospodo I spasimo našeg “bengalskog tigra” I “polarnog medvjeda”, što naše neretvanske pastrmke, glavatica I mekousna, bez imalo dvojbe jesu I za našu zemlju I za prirodnu baštinu !</span></i></b></span></span></div><br />
<a name='more'></a><br />
<br />
<blockquote><h3 align="justify"><span style="color: #32cbc4; font-family: Calibri; font-size: x-small; font-weight: normal;">Ekologija: (ne)briga o endemskim vrstama riba</span></h3><h1 align="center"><span style="background-color: white; color: #ea0000; font-family: Calibri;">Endemske i autohtone vrste riba rijeke Neretve pred izumiranjem</span></h1><h6 align="center"><span style="font-family: Calibri; font-size: x-small;">Najugroženije vrste su iz roda Salmonidae i to glavatica (Salmo marmoratus Cuvier) i neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus), a ništa manje ugrožene nisu ni ostale vrste, samo što su ove dvije pred samim nestajanjem.</span></h6><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: xx-small; font-weight: normal;"><i><a href="http://www.sutra.ba/novost/26294">(bistrobih.ba/SUTRA.BA)</a> </i></span><span style="font-size: xx-small;"><span style="font-family: Calibri; font-weight: normal;"><i>Objavljeno: 08.02.2011. u 16:44</i></span></span></h6><h6 align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><span style="font-weight: normal;">Piše: Armin Kovačević – USR “Glavatica” iz Jablanice </span></span></i></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><h4 align="justify"><span style="font-size: xx-small; font-weight: normal;"></span><a href="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/Adriatic-Salmon-ili-Mekousna-Pastrva-Ribolov.jpg"><span style="font-family: Calibri;"><img align="left" border="0" height="171" src="http://www.sutra.ba/img/w/287x400/slike/Ekologija/Adriatic-Salmon-ili-Mekousna-Pastrva-Ribolov.jpg" style="background-image: none; border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline; float: left; margin: 0px 5px 0px 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;" width="300" /></span></a><span style="font-family: Calibri;"> </span></h4><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">Neretvanska</span></i><span style="font-weight: normal;"> </span><i><span style="font-weight: normal;">mekousna</span></i><span style="font-weight: normal;"> </span><i><span style="font-weight: normal;">pastrmk</span></i><span style="font-weight: normal;">a</span></span></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;">U rijeci Neretvi, njenim pritokama i akumulacijama koje su stvorene izgradnjom brana živi više vrsta riba iz porodica <i>Salmonidae</i>, <i>Ciprinidae</i>, <i>Percidae</i>, <i>Thymallidae</i>, <i>Cottidae</i> i <i>Centrarchidae</i>. Iz porodice salmonidae najzastupljenija je potočna pastrmka (<b><i>Salmo</i> <i>trutta</i> m. <i>fario</i></b>), a tu su još glavatica (<b><i>Salmo</i> <i>marmoratus</i></b> Cuvier), neretvanska mekousna pastrmka (<b><i>Salmothymus</i> <i>obtusirostris</i> <i>oxyrhyncus</i></b>), jezerska pastrmka (<b><i>Salmo</i> <i>trutta</i> m. lacustris</b>) i kalifornijska pastrmka (<b><i>Oncorhynchus</i> <i>mykiss</i></b>).</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="174" src="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/potocaragw8-e1296433858419.jpg" style="display: inline;" title="title" width="300" /></span></div><h6 align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><span style="font-weight: normal;">potočna pastrmka </span></span></i><i><span style="font-family: Calibri;"><span style="font-weight: normal;">(Salmo trutta m. fario)</span></span></i></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><img alt="alt" height="146" src="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/glavatica-nova.jpg" title="title" width="300" /></i><i> </i></span></div><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">glavatica (Salmo marmoratus </span></i><span style="font-weight: normal;">Cuvier</span><i><span style="font-weight: normal;">)</span></i><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i></span></h6><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><img alt="alt" height="168" src="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/Meka.jpg" title="title" width="300" /></i><i> </i></span></div><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">neretvanska mekousna pastrmka </span></i><i><span style="font-weight: normal;">(Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus)</span></i><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i></span></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><img alt="alt" height="116" src="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/pastrmka_jezerski_oblik.jpg" title="title" width="300" /></i><i> </i></span></div><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">jezerska pastrmka </span></i><i><span style="font-weight: normal;">(Salmo trutta m. lacustris)</span></i><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i></span></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><img alt="alt" height="152" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/kalifornijska.jpg" width="300" /></i><i> </i></span></div><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">kalifornijska pastrmka </span></i><i><span style="font-weight: normal;">(Oncorhynchus mykiss)</span></i></span></h6><div align="justify"><i></i><i></i><span style="font-family: Calibri;">Iz porodice Ciprinidae najzastupljeniji je šaran (<b>Cyprinus carpio</b>) i klen (<b>Leuciscus cephalus cephalus</b>). Iz porodice Percidae tu dominira smuđ (<b>Stizostedion lucioperca</b>), a iz porodice Thymallidae lipljen (<b>Thymallus thymallus</b>).</span></div><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="143" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/Shedd_CommonCarp.gif" width="250" /> </span></i><i> <br />
<span style="font-family: Calibri;"></span></i></div><h6 align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><span style="font-weight: normal;">šaran (Cyprinus carpio)</span></span></i></h6><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="128" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/klen.jpg" width="250" /></span></i><span style="font-family: Calibri;"><i> <br />
</i></span></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">klen (Leuciscus cephalus cephalus)</span></i><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i></span></h6><div align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="125" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/smudj-jato.jpg" width="250" /></span></i><span style="font-family: Calibri;"><i> <br />
</i></span></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">smuđ (Stizostedion lucioperca)</span></i><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i></span></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><img alt="alt" height="120" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/lipljen.jpg" width="250" /> <br />
</i><i></i></span></div><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i><span style="font-weight: normal;">lipljen (Thymallus thymallus)</span></i></span></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Najugroženije vrste su iz roda Salmonidae i to glavatica (<b>Salmo marmoratus</b> Cuvier) i neretvanska mekousna pastrmka (<b>Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus</b>), a nista manje ugrožene nisu ni ostale vrste, samo što su ove dvije pred samim nestajanjem. Evo par riječi o ovim kraljicama rijeke Neretve kao i glavnim uzrocima njihovog naglog smanjenje populacije, a ako se ubrzo ne poduzmu radikalne mjere zaštite ovih vrsta sve to će dovesti do njihovog totalnog nestajanja .<b></b></span></div><h4 align="justify"><b><span style="color: #32cbc4; font-family: Calibri;">Glavatica (Salmo marmoratus Cuvier)</span></b></h4><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><h6></h6><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="140" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/Mt28.jpg" width="250" /><img alt="alt" height="140" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2011/01/glavatica-nova.jpg" width="260" /> <br />
<i></i></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><i>Klasifikacija: Red: Salmoniformes ; Porodica: Salmonidae</i></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Razmjerno velika glava, zbog čega je i zovu “glavatica”, jaka čeljust i zubi. Tijelo je izduženo, a na njemu nema crnih i crvenih pjega. Boje je rumeno-sive i tamnije do tamno-zelenkaste, trbuh je bijel. Tijelo je išarano tamnim prugama, a šare na glavi podsjećaju na mramor. Mlađi primjerci po boji se razlikuju od starijih. <br />
Max veličina: Dužina do 85 cm; težina do 30kg <i>(Vuković T., Ivanović B., 1971.) <br />
</i>Živi u tekućim ili stajaćim vodama sa pješčanim ili šljunkovitim dnom i u hladnim vodama gornjih tokova alpskih rijeka i glacijalnih jezera. Hrani se pretežno drugim vrstama riba. Spolno sazrijeva u četvrtoj godini života. Mrijesti se od početka decembra do kraja januara. Mrijesti se u rijekama, na šljunkovitom dnu. Smanjena joj je brojnost i stanište zbog uništavanja prirodnog staništa i introdukcije drugih vrsta. Glavatica je, sa mladicom, naša najveća salmonidna vrsta. <br />
Glavatica ili marmorata u Bosni i Hercegovini se može naći samo u rijeci Neretvi i ona je jedna od autohtonih vrsta rijeke Neretve, a može se još naći u Sloveniji (Rijeka Soča) gdje je nazivaju soška pastrva, Crnoj Gori, Sjevernoj Italiji, Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji. U Hrvatskoj naseljava samo rijeke Jadranskog sliva. <br />
Po ovoj ljepotici je najvjerovatnije mjesto nadomak Konjica, Glavatičevo dobilo ime jer je glavatica išla uzvodno radi mrijesta i upravi se mrijestila na području Glavatičeva. Njeno ime sa ponosom nosi u udruženje sportskih ribolovaca iz Jablanice, ali na žalost od te ljepotice ostalo je još samo ime i lijepa sjećanja ovdašnjih ribolovaca. Ova riblja vrsta je pred samim izumiranjem i u Neretvi na potezu od Konjica do Čapljine može se naći svega stotinjak primjeraka.</span></div><h4 align="justify"><b><span style="color: #32cbc4; font-family: Calibri;">Neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris oxyrhyncus)</span></b></h4><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><img alt="alt" height="291" src="http://www.sutra.ba/slike/Ekologija/Adriatic-Salmon-ili-Mekousna-Pastrva-Ribolov.jpg" title="title" width="513" /></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Neretvanska mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris xyrhynchus) je u svakom slučaju jedinstvena riblja vrsta. Uz glavaticu predstavlja endem gornjeg i srednjeg toka rijeke Neretve. Njen način ishrane, izgled i ponašanje čini je sasvim drugačijom od ostalih salmonidnih vrsta u regionu. Naseljava uglavnom mirne i dublje dijelove tekućica i živi u jatima. Hrani se organizmima dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima i itd. Najveći primjerci dostiču dužinu od 60 cm i težinu od 3 kilograma. Iako su u zadnje vrijeme zabilježeni sličajevi ulova i većih primjeraka ipak se samo radi o hibridnoj vrsti koja uistinu ima oblik i odlike mekousne pastrmke, ali je očito došlo do ukrštanja sa drugom vrstom. Njena markantna karakteristika su mala zadebljana usta sa veoma malim zubima pa otuda i njeno ime. Obitava u hladnoj vodi sa mnogo kiseonika pa je stoga nema u manjim pritokama Neretve. Također, u uzvodnom toku mekousna pastrmka se rasprostire sve do Krupačkih stijena gdje Neretva prima obilno vrelo Krupac i praktično odatle postaje „prava“ rijeka. <b>Vještački pokušaji unošenja u vode Crnomorskog sliva nisu rezultirali njenim ostankom u vodotocima Vrbasa i Bosne. <br />
</b>Sada se pitamo šta je to dovelo do enormnog smanjenja jedinki ovih jako ugroženih vrsta koje su pred samim nestajanjem. Razloga za to je million a oni najvažniji su:</span></div><br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Izgradnja brana što je dovelo do nemogućnosti izlaska na mrijest, </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Nagla ekspanzija svih vidova krivolova posebno u ratnom i poratnom period, </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Nemar i pohlepa ribolovaca, lov za vrijeme mrijesta i lovljenje mnogo više od dozvoljenog broja komada, </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Poribljavanje voda alohtonim vrstama riba, kao i onima pripadaju tzv. crnomorskom, a ne jadranskom slivu i koje se teško adaptiraju čime je oskrnavljen izvorni genski fond, </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Nemar nadležnih institucija koje trebaju da zaštite autohtone vrste koje su nacionalno blago i da pruže mnogo veću podršku onima koji to čine… </b></span></div></li><br />
<br />
<div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><h4 align="justify"><span style="color: #32cbc4; font-family: Calibri;">Krenućemo redom</span></h4><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"> <br />
<span style="background-color: #666666;"><span style="color: white;"><b>Izgradnjom više brana na rijeci Neretvi presječeni su putevi ribama koje su odlazile na mrijest u gornji tok rijeke (glavatica)</b>, a stvaranjem akumulacionih jezera automatski je došlo do smanjenja kvaliteta vode u Neretvi, povećanja temparature vode, djelomičnog nestanka hrane za ribe i još mnogo drugih poremećaja. <br />
</span></span>U toku rata, a i poslije njega došlo je do nagle ekspanzije svih vidova krivolova pa se riba izlovljavala mrežama, eksplozivom, podvodnim puškama, električnom energijom i čime sve ne. Ova pojava se u nekoj mjeri mogla tolerisati u toku rata kada su ljudi bukvalno bili gladni i tražili hranu kako u vodi tako i u šumi, pa i prvih godina nakon rata. Međutim, ovaj vid kriminala opstao je do danas, 20 godina nakon završetka rata i još se uvijek toleriše pod izgovorom da narod nema para, nezaposlenost velika i slično. Kriminal koji vlada na svim vodama u Bosni i Hercegovini nije posljedica gladi i neimaštine nego unosan biznis od kojeg dobro uvezane kriminalne grupe mjesečno zarađuju i po 5.000 KM, a pri tome državi ne plaćaju ni feninga poreza i još pored toga prodaju ukradenu ribu. </span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Krivolovci koje je naša ribočuvarska služba i policija zaticala u krivolovu su uglavnom bili dobrostojeći ljudi sa opremom za krivolov u vrijednosti i do 10.000 KM ! <br />
USR <i>“Glavatica”</i> Jablanica je u zadnjih pet godina uložilo mnogo napora i finansijskih sredstava kako bi iskorjenila kriminal na vodama koje su im povjerene, ali bez velikog uspjeha. Uistinu kriminal je sveden skoro na minimum, ali nije u potpunosti iskorjenjen iz razloga što ih nisu podržale ostale nadležne institucije, a prije svega inspekcije i sudovi, dok je saradnja sa policijskim organima zadovoljavajuća. <br />
Ljudska pohlepa, želja da se ulovi što više, da se nekome dokaže kako je on “istinski sportski ribolovac” dovela je do masovnog izlova od ljudi koji sebe smatraju sportskim ribolovcima. Međutim, ni jednog trenutka u njima nije proradila savjest da sebi kažu: “Dovoljno sam ulovio, doći ću ponovo sutra”. Ne, ti ljudi love po 20-30 kg ribe iz samo njima znanog razloga i na kraju je podjele prijateljima i rodbini. Dakle, nije cilj koristoljublje nego sasvim nešto drugo. Još gore od ovoga je kriminal koj se dešava kada je riba na mrijestu. Tada oni koji imaju novca da plate mizerne kazne od 200-300 KM razmišljajući na način :”Ja imam novca da platim svoj ćeif” bez ikakve bojazni idu u krivolov izlovljavaju ribu za vrijeme mrijesta kada to i nije baš teško. Prije svega to nisu sportski ribolovci niti bilo kakvi ljudi nego monstrumi. Ti ljudi upitani zašto uništavaju riblji fond kažu:”Kakva je to šteta ja ulovim 10-tak komada za godinu”. Nije neka šteta samo desetak komada, ali kad se uzme u obzir da svaka polno zrela jedinka izbaci oko 5.000 komada ikre po 1 kg tjelesne mase, onda to više nije desetak nego 50.000 komada uništene mlađi što je ogromna šteta. <br />
<b>Poribljavanja koja se vrše zadnjih godina i koje finansira JP EP BiH ispunjavajući zakonsku obavezu zbog izgradnje brana na Neretvi idu u prilog samo ribogojilištima koja tim poribljavanjima dobro profitiraju. Unose se alohtone vrste riba kao što je kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). </b>Ona se ne mrijesti u vodama BiH, služi za izlov, a pored toga uništava mlađ drugih riba, te je takvo poribljavanje je totalni promašaj i više šteta nego korist. <br />
<b>Poribljavanje potočnom pastrmkom koja živi u rijekama crnomorskog sliva i koja se u dobroj mjeri razlikuje od autohtone</b>, je takođe imalo dobrog uticaja na nestanak autohtonih vrsta. Ova riba se teško adaptira u rijekama jadranskog sliva i mislimo da u dobroj mjeri ugine ubrzo nakon poribljavanja. Ako i ne ugine, veliko je pitanje da li se uopšte može mrijestiti u ovim vodama ili je totalno jalova ili se nekako uspije ukrstati sa autohtonim i proizvode neplodnu (jalovu) mlađ. Na taj način oskrnavljen je izvorni genetski kod autohtonih vrsta rijeke Neretve. <br />
<b><span style="background-color: #666666; color: white;">I na kraju dolazimo do veoma bitnog faktora koji utiče na nestanak autohtonih vrsta, a to je nemar i nezaintersovanost nadležnih institucija da zaštite autohtone vrste i izostanak njihove podrške pojedincima i udruženjima koja to čine. Mislimo da državne institucije još uvijek nemaju svjesti šta se svakim danom gubi, da su autohtone vrste nacionalno blago i da država treba učiniti sve da ih zašititi. </span></b></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Ribolovni turizam u svijetu je jako zastupljen u turističkim ponudama, ostvaruje pristojan prihod istim, i pojedine države i regije, koje su to prepoznale, ostvaruju odlične ekonomske rezultate, sa minimalnim ulaganjima, u stvari samo čuvanjem onoga što već posjeduju. <br />
To isto navodi i uvaženi profesor <b>Avdo Sofradžija</b> u <i>“Ribarstveno gospodarskoj osnov”</i>i i o ovoj problematici kaže: <b>“<i>Potpuno je zanemarena obaveza države, u kojoj postoji potrebna svijest o značaju spostvene prirodne baštine, da takvu praksu zakonski eliminira i sankcioniše. Pri tom se posebno ima u vidu činjenica da genski fondovi autohtonih (divljih i kultiviranih) populacija predstavljaju nacionalno dobro od neprocjenjivog značaja, čije je perspektivne potencijale, u ovom trenutku, možda teško i predvidjeti</i>”</b>. Pošto je citiran samo dio teksta da ne bi bilo zabune ili nedorečenosti ovdje se prvenstveno misli na problem unošenja alohtonih vrsta riba prilikom poribljavanja i mimo njega, bez valjane konsultacije nadležnih institucija što postepeno dovodi do uništenja genskog fonda autohtonih vrsta. Također, uvaženi profesor ukazuje na ogroman značaj postojanja takvih vrsta i nemaran odnos prema tom prirodnom blagu. U naše vode su unošene riblje vrste koje su umjesto očekivanog “ukrašavanja” i podizanja ekonomskih i sportsko-ribolovnih vrijednosti pojedinih voda (prema laičkim procjenama) devastirale autohtone vrste i stvorile kontra efekat. <br />
<b><span style="background-color: #666666; color: white;">Takve pojave se ne sankcionišu, nego naprotiv stimulišu na način da se svake godine od tih istih institucija odobri poribljavanje alohtonim vrstama riba i riba koje ne pripadaju Jadranskom slivu.</span></b> <b>Niko nije ni pokušao da natjera i stimuliše ribogojilišta u Bosni i Hercegovini da se posvete uzgoju i mrijestu autohtonih vrsta kako bi se na taj način, kvalitetnim poribljavanjima očuvale autohtone vrste riba. <br />
</b></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Evo primjera za to: <br />
<b><span style="background-color: #666666; color: white;">Uzimajući u obzir zvanične podatke iz Ribarstveno-gospodarske osnove rađene od strane Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 2003. godine za područje USR “<i>Konjic</i>” Konjic, USR “<i>Glavatica</i>” Jablanica i USR “<i>Neretva</i>” Mostar broj jedniki glavatice iznosi svega 130 komada pa je posebno skrenuta pažnja na očuvanju ove vrste te obavezno poribljavanje glavaticom narednih pet godina. Od 2003. godine do danas nikad nije ubačena ni jedna jedinka glavatice iako je predviđeno da se svakim godišnjim poribljavanjem ubaci 28.000 komada.</span></b> Međutim, prema riječima nadležnih iz JP EP BIH, koja finansira navedena poribljavanja <b>riblje mlađi glavatice nema nigdje u Bosni i Hercegovini tako da nisu u mogućnosti istu nabaviti. Svi pokušaji udruženja da se mlađ nabavi iz Slovenije, ako već nijedno ribogojilište ne uzgaja mlađ glavatice završila su neuspjehom, a predstavnici Elektroprivrede to pravdaju velikim troškovima transporta.</b> Mislimo da se tu ipak radi o drugim stvarima, odnosno tzv. “namještanju poslova” domaćim ribogojilištima po svaku cijenu<b><i><span style="background-color: #666666; color: white;"></span></i></b></span><span style="font-family: Calibri;"><b><i><span style="color: white;">*</span></i></b></span><span style="font-family: Calibri;"><b><i><span style="background-color: #666666; color: white;"></span></i></b></span><span style="font-family: Calibri;"><b><i><span style="color: white;"> </span></i></b></span><span style="font-family: Calibri;"><b><i><span style="background-color: #666666; color: white;">(Ja bih ipak ustvrdio da se slovenački ihtiolozi ponašaju u skladu sa zdravim razumom I zakonima, slovenačkim I internacionalnim, te jednu endemsku vrstu , za koju su potrošili decenije, cijelo bogatstvo I angažirali svu dostupnu im pamet kako bi je (glavaticu – sošku pastrvu) spasili od slične sudbine koju doživljava u Neretvi, ne žele dijeliti unaokolo kao da se radi o konzumnoj kalifornijskoj pastrmki ili šaranu. Da I ne govorimo da su upravo slovenački ihtiolozi najviše proučavali neretvanske endemske pastrmke te najviše radova na tu temu dolazi upravo od njih. U skladu s tim jasno je da soška pastrva I neretvanska glavatica imaju svoje osobenosti po kojim se razlikuju. Elem, ne ide to baš tako, oni “istegli muda” da je spase a onda bosanci I hercegovci samo pokucaju na vrata I dajte treba I nama – “istegnimo” malo muda I mi gospodo I spasimo našeg “bengalskog tigra” I “polarnog medvjeda”, što su naše neretvanske pastrmke, glavatica I mekousna, bez imalo dvojbe za našu zemlju I prirodnu baštinu ! – SANTA).</span></i></b> Isti slučaj je i sa mekousnom pastrmkom jer je istu veoma teško mrijestiti vještačkim putem. Dosadašnji svi pokušaji završavali su se neuspjehom jer nakon što mlađ naraste do 5 cm, sama ugine. Zadnjih godina se vrši poribljavanje mekousnom pastrmkom upravo te veličine, a šta se sa njom dešava nakon toga, da li ostaje živa ili ugine to niko ne zna. Vrlo moguće da jedan dio preživi, pa zato sada imamo slučajeva ulova mekousne pastrmke preko 3 kg, a nauka kaže da ona preko te težine teško može narasti. Upravo to daje nam za pravo da posumnjamo da se ipak ne radi o genetski čistoj mekousnoj pastrmci nego hibridu, dobojenom ukrštanjem dvije vrste (najvjerovatnije potočne i mekousne pastrmke). Ta pojava se dešava i u prirodi ali vrlo rijetko, dok se ovdje radi o masovnoj pojavi. </span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"> <br />
</span></div><h4 align="justify"><span style="color: #32cbc4; font-family: Calibri;">Još nekoliko primjera nemara nadležnih institucija</span></h4><span style="font-family: Calibri;"> </span><br />
<div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><br />
Prošle godine, zbog nemara Kantonalnog Ministarstva poljoprivrede i poduzetništva HNK, sve vode u ovom kantonu su više od tri mjeseca bile prepuštene na milost i nemilost krivolovcima. U periodu kada je bilo oduzeto pravo udruženjima da kontrolišu vode zbog raspisivanja Konkursa za dodjelu voda, krivolovci su iskoristili priliku da vrše masovni izlov mekousne pastrmke, glavatice i potočne pastrmke koja se u to vrijeme mrijesti što je dodatno ugrozilo opstanak ovih vrsta. Vezano za navedeni konkurs moramo spomenuti da je isti raspisan veoma kasno, na kraju kalendarske godine, da je procedura trajala veoma dugo (preko 3 mjeseca), da je taj konkurs trebao biti raspisan ranijih godina jer je od 2004. godine i usvajanja Zakona o slatkovodnom ribarstvu proteklo punih 6 godina , da su početne cijene ribolovnih zona bile prevelike tako da automatski istiskuju udruženja sportskih ribolovaca koja su sve ove godine nadljudskim naporima uspjela sačuvati i ovo malo ribljeg fonda što je ostalo i još mnogo toga. Pored toga, nemar i nerad inspekcijskih službi, kako opštinskih tako i kantonalnih i federalnih doveo je do pojave prodaje ribe pored magistralnog puta M-17 što je postao jako unosan biznis. <br />
Riba koja se masovno izlovljava mrežama prodaje se na neadekvatnom mjestu i niko od nadležnih na to ne reaguje. U restoranima se prodaju autohtone i druge vrste riba i regularno se nalaze na menijima svih restorana iako tih vrsta nema kupiti na tržištu jer ih nijedno ribogojilište ne proizvodi. To su prvenstveno neretvanska mekousna pastrmka, glavatica i smuđ koje vlasnici restorana kupuju od kriminalaca koji te ribe izlovljavaju mrežama, agregatima, podvodnim puškama i drugim nedozvoljenim sredstvima. Dakle, riba koja nema porjekla, nije kupljena na nekom od ribogojilišta javno se prodaje po veoma visokim cijenama, a inspekcije ne reaguju. Podsjećamo da je izlov ribe mrežom i ostalim nedozvoljeni sredstvima krivično djelo. <br />
Kao što se da zaključiti problema je mnogo, a pomoći nadležnih institucija od opštinskih do državnih instanci skoro pa nikakva. Pitamo se samo do kada će samo pojedinci čuvati prirodno blago Bosne i Hercegovine, a svi ostali nijemo posmatrati kako ih pljačkaju i uništavaju sve što pliva u vodi i hoda po šumi. Uništenje ribljeg fonda nije ništa drugo do bezdušna pljačka naših voda, našeg prirodnog blaga. Nije samo problem nestanak autohtonih vrsta riba, ovdje je problem nestanak svih autohtonih vrsta, nestanak prirode i njenih ljepota. Uništavaju se šume, ubija se divljač, uništava riblji fond, zagađuju rijeke i jezera i na sve to nadležne institucije šute. Pitamo se do kada će šutjeti, odnosno do kada će se ugrožene autohtone vrste uspjeti održati prepuštene same sebi jer svakog dana ih je sve manje. <br />
</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"><b><span style="background-color: #666666; color: white;">Prijedlozi mjera koje bi dovele do postepene revitalizacije ugroženih autohtonih vrsta su sljedeći:</span></b></span></div><br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Hitno donijeti Pravilnik o zaštiti autohtonih vrsta i kapitalnih primjeraka, </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Izvršiti izmjene i dopune Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih akata sa posebnim akcentom na kaznene mjere koje treba pooštriti, odnosno postojeće povećati bar 10 puta (umjesto dosadašnjih 200 KM 2.000 KM najniža kazna i tako linearno povećati sve ostale kazne), </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Zaustaviti poribljavanja alohtonim vrstama riba i ribljim vrstama koje ne pripadaju poribljavanom slivu (jadranskom ili crnomorskom) </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Mnogo veće angažovanje nadležnih državnih institucija kako nadležnog Ministarstva, tako policije, sudova i inspekcija na suzbijanju kriminala na vodama </b></span></div></li><br />
<br />
<br />
<li> <div align="justify"><span style="color: white; font-family: Calibri;"><b>Obavezno proglašenje autohtonih vrsta riba nacionalnim blagom i uvođenje totalne zabrane izlova, odnosno uvođenje tzv. “uhvati i pusti” (“Catch and Release” – C&R) režima ribolova </b></span></div></li><br />
<br />
<div align="justify"><span style="font-family: Calibri;"></span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri;">Sve ovo što nas okružuje pa i ove rijeke, jezera i ribe u njima, mi smo samo za kratko posudili od naše djece, kao što su to radili i naši preci i niko nema pravo uništavati tuđe. Nama su naši roditelji ostavili bar nešto iza sebe, a mi ako ovako nastavimo, na žalost, svojoj djeci ćemo ostaviti samo deponije smeća, posječene šume, zatrovane rijeke i jezera, bez ijedne jednine ribice. Na kraju, <b>voda</b> je neophodna za život, <b>šume</b> su fabrike kiseonika, a <b>ribe i divljač</b> potencijalna hrana. <br />
Zapitamo li se ikad: <b>Šta radimo uništenjem svega gore navedenog? </b> <br />
Odgovor na ovo pitanje iznad je u ovom pitanju ispod: <br />
<b><span style="background-color: #666666; color: white;">“Mogu li naši potomci živjeti bez ove tri, gore navedene, stvari?” </span></b></span></div><h6 align="justify"><i><span style="font-family: Calibri;"><span style="font-weight: normal;">Piše: Armin Kovačević - Udruženje sportskih ribolovaca “Glavatica” iz Jablanice</span></span></i></h6><h6 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: xx-small; font-weight: normal;"><i><a href="http://www.sutra.ba/novost/26294">(bistrobih.ba/SUTRA.BA)</a></i></span></h6></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-48477176536823867092011-01-20T14:53:00.001-08:002011-05-13T13:38:02.986-07:00Na talasima apokalipse – “gorsko oko” uskoro “gradsko prkno”<h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPFinuXU5stSZ6BvBCjhBLH76iPr-d0_cMyRzvogqbmlv2pzyYhOrd3LGLnhv5ayShnoggXB7o08qeqgp9vVcvZmxntXq_IUCJSW8EEoqkb8BEbV7xg1UqxYGrWRGoyMHtoLasMqmdrw8/s1600-h/06%20_Prenj_090726%5B13%5D.jpg" linkindex="19"><img align="left" alt="Gorsko oko uskoro gradsko oko" border="0" height="318" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiv4FoCSFC04owuVCa4La3BGgY6g_7u4BaWkYYPz_-N3EKwr_NFumwJNRBxQn5AY0dH4MqNxk_n9caNeDMmWgwt9Ai-Wic9h7wMfbhqkAK_74phR0SHLXAr8uX2T2QG4tOxcHQkn8rZUHo//?imgmax=800" style="background-image: none; border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline; float: left; margin: 0px 5px 0px 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;" title="Gorsko oko uskoro gradsko oko" width="416" /></a></span></span></h5><h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Da li je moguće da će Boračko jezero doživjeti sudbinu strašniju od Igmana i Bjelašnice !?</span></span></h5><h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Ima li iko namjeru da se usprotivi ovom horroru koji je nazvan: <i><span style="font-weight: bold;">(Idejni) projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa "Borašnica" na Boračkom jezeru.</span></i></span></span></h5><h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Da li je i ovo još jedan od razloga da se formiranja nacionalnih parkova u Gornjoj Neretvi nikada ne dese ?!</span></span></h5><h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Brane na Neretvi, brana i betonska akumulacija (RHE) u srcu Visočice, "gradsko naselje" na Igmanu i Bjelašnici, novi ski-centar sa još jednim naseljem u Rakitnici sa južne strane Bjelašnice, "ekskluzivni" sportsko-rekreativni centar na Boračkom jezeru sa fudbalskim, teniskim terenima, hotelom, restoranima, kafanama, shop-ovima, možda i kakvim shoping centrom, jednom riječju "moderan grad" u netaknutoj prirodi Prenja i Borašnice !?</span></span></h5><h5 align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Šta znate o ovom sahranjevanju Boračkog jezera i planina Prenj i Borašnica, i šta mislite je li ovo "ono" što želimo (želite) ?!</span></span></h5><div align="justify"></div><br />
<a name='more'></a><br />
<br />
<blockquote><h2 align="center"><span style="background-color: #646b86; color: #ffc000; font-family: Century Gothic; font-size: medium;"></span><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic; font-size: medium;">Na talasima mašte - Projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa `Borašnica` na Boračkom jezeru</span></h2><span style="color: #f79646; font-family: Calibri; font-size: xx-small;"><i>14.01.2011</i></span><br />
<img height="294" src="http://www.ekapija.ba/dokumenti/borasnica_5111.jpg" style="display: block; float: none; margin-left: auto; margin-right: auto;" width="518" /><br />
<div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Sve je izvjesnije da će Boračko jezero biti novi turistički centar Bosne i Hercegovine. Na sjeveroistočnoj strani planine Prenj, na nadmorskoj visini od 405 m, na 21 kilometar od Konjica krajem 2011. godine počeće gradnja ekskluzivnog kompleksa. Centar "Borašnica", vrijedan 20 miliona eura, u svom sastavu će imati hotel, naselje bungalova i specifičan objekat sa kafeima, restoranima, bazenom i scenskim prostorom. </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Na tom prostoru uz samo jezero trenutno je smješten stari mali hotel i nekoliko oronulih bungalova, koji će biti srušeni. </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Investitor kompleksa, firma "Turist-Best" Konjic, povjerila je birou "Unikonsart" iz Beograda, izradu projekata, čiji su autori arh. Velimir Đorđević, arh. Srđan Vuleta i arh. Gordana Sejfulovski. Kako je za "eKapiju" najavio arh. Srđan Vuleta, jedan od projektanata, planirano je da kompleks bude završen 2014. godine. </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Srđan Vuleta objašnjava da je planirana izgradnja hotela na oko 12.000 m2, kapaciteta 120 kreveta sa zatvorenim bazenom i kongresnim salama, naselja sa 58 bungalova kapaciteta oko 300 kreveta, objekat sa otvorenom scenom i bazenom, kafeima i restoranima, površine oko 12.300 m2 i kapaciteta oko 1.000 posjetilaca, kao i sportskog dijela sa fudbalskim, rukometnim i teniskim terenom.</span></div><img height="333" src="http://www.ekapija.ba/dokumenti/borasnica_4111.jpg" style="display: block; float: none; margin-left: auto; margin-right: auto;" width="515" /><br />
<div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Polazna ideja pri projektovanju je bila da se formira hotelski kompleks potpuno orjentisan ka Boračkom jezeru, koji će u toku sezone i u vansezoni funkcionisati aktivno, u skladu sa potrebama stanovništva, posjetilaca i korisnika prostora. Formirana su dva ulaza u kompleks. Jedan ulaz se nalazi u neposrednoj blizini sportskih terena, i opslužuje sportski blok, naselje bungalova i plažni kompleks sa ljetnjom pozornicom. Drugi ulaz se nalazi u neposrednoj blizini hotela - Borašnica 4*. Odmah nakon ulaska u kompleks predviđeni su parkinzi, koji zadovoljavaju potrebe korisnika. U cijelom hotelskom kompleksu je zamišljeno da se saobraćaj odvija preko pješačkih staza, a prilaz do bungalova je omogućen malim vozilima na električni pogon. </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Zahvaljujući konfiguraciji terena i projektovanom položaju objekata ispunjeni su uslovi da većina smještajnih kapaciteta ima pogled na jezero, a posjetiocima plažnog kompleksa je omogućeno da uživaju u "komunikaciji" sa vodom.</span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Terasasta forma objekata prati konfiguraciju terena i u centar dešavanja stavlja jezero. Razigranost straza, trasa i puteva do vode prati cijelu ovu priču. Talasaste forme koje su korištene u oblikovanju cijelog kompleksa su proistekle iz neposredne blizine sa vodom i pokušaja da se cijeli kompleks uklopi i saživi sa okolinom.</span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Kako je naveo Vuleta, u pravoj fazi planirana je izgradnja ulazne partije sa dvonivelisanim parkingom za 77 vozila, sportsko-rekreativni blok sa terenima, koji će sadržati fudbalski teren dimenzija 90.00 x 45.00 m, sa atletskom stazom dužine 100m (sa 3 trake) i montažnim tribinama, pomoćni teren za fudbal dimenzija 41.00 x 21.00 m, univerzalni teren (za rukomet, odbojku, košarku) dimenzija 41.00 x 21.00 m, sa montažnim tribinama, teniski teren dimenzija 36.00 x 18.00 m, sa montažnim tribinama.</span></div><div align="left"><img align="left" alt="alt" height="235" src="http://www.ekapija.ba/dokumenti/borasnica_3111.jpg" style="display: inline; float: left; margin: 0px 5px 0px 0px;" title="title" width="317" /> <span style="color: yellow;"><span style="font-family: Calibri;"><i>(<b>Plažni kompleks sa ljetnjom pozornicom</b>)</i></span> </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">U prvoj fazi biće izgrađen i takozvani plažni kompleks sa ljetnjom pozornicom koji će sadržati restoran, dva kafića i ležaljke. Planirana je i izgradnja naselja sa 42 bungalova.</span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000;"><span style="font-family: Century Gothic;"><i><b>"Ideja arhitektonskog rješenja je da pruži prostor za opuštanje i odmor pored vode i u dnevnim i u noćnim satima, a takođe smo razmišljali i o tome da se osim udarne, ljetnje sezone, rad objekta produži i u zimskim danima. Osnovna koncepcija je ta da se počevši od plaže, postepeno savlada visina sa terasama/podijumima, visine 60cm ili 120cm".,</b></i> kaže on.</span></span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">S obzirom na veličinu objekta, organizacija ugostiteljskih kapaciteta je podijeljena u nekoliko zona. Sa zapadne strane objekta nalazi se restoran, čije terase su organizovane u više nivoa. Većina ostalih terasa je osmišljena tako da su u dnevnim časovima na njima ležaljke, a u večernjim se one zamjenjuju stolovima i stolicama. Rješenje smještaja ležaljki i stolova je u boksovima koji sa nalaze na samim terasama, tako da se za relativno kratko vrijeme dnevna postavka može zamijeniti noćnom. </span></div><div align="left"><img align="left" height="178" src="http://www.ekapija.ba/dokumenti/borasnica_1111.jpg" style="display: inline; float: left; margin: 0px 5px 0px 0px;" width="238" /> <span style="color: yellow; font-family: Calibri;"><i>(<b>Bungalovi</b>)</i></span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Noćna organizacija objekta ja na nivou kafe-kluba. Na samoj plaži, na mjestu spoja vode i pijeska, predviđena je pozornica sa velikim video bimom. Zbog svoje stepenaste forme i oblika amfiteatra, pozornica je saglediva iz svake tačke objekta. U centralnom položaju nalazi se bazen, okruglog oblika. Na drugom spratu su organizovana dva glavna ulaza sa kojih se spušta ka terasama i bazenu, a na istoj koti, sa dve bočne strane su smeštene dve kafe galerije. Ove galerije su tako organizovane da mogu da funkcionišu kao odvojeni ugostiteljski objekti. U projektu je jedna kafe galerija organizovana kao poslastičarnica, a druga kao picerija, ali u toku korištenja to se može mijenjati.</span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">U drugoj fazi biće izgrađen hotel u kategorizaciji 4 zvjezdice sa kongresnom salom za 250 ljudi, zatvorenim bazenom dimenzija 25 x 15 m, restoranom za 200 gostiju, restoranom na terasi za 300 gostiju, kao i sa 48 dvokrevetnih soba, 10 apartmana, 2 LUX apartmana. </span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">U podzemnim etažama hotela nalazi se zatvoreni bazen sa spa centrom, fitnesom i prostori sa rekreativno-zabavnim sadržajem. Iz wellness prostora se kružnim tokom ulazi u prostorije za masažu, tuširanje, parno kupatilo.Takođe se pristupa u prostor teretane, sauna i tuševa sa jedne strane i bazen sa druge. U okviru bazenskog prostora nalazi se bazen za plivanje i leželjke, kao i uslužni šank. </span></div><div align="right"><img align="right" height="192" src="http://www.ekapija.ba/dokumenti/borasnica_2111.jpg" style="display: inline; float: right; margin: 0px 0px 0px 5px;" width="256" /><i><span style="color: yellow; font-family: Calibri;">(<b>Ljetna pozornica</b>)</span></i></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Iznad bazena smješten je restoran za 200 ljudi i otvorena terasa restorana za 300 ljudi. U prizemlju objekta predviđena je recepcija koja je toplom vezom povezana sa bazenom, spa centrom, amfiteatrom, restoranom i apartmanima na spratu. Sa recepcije ulazi se u hodnik koji povezuje foaje i toalet (muškim i ženskim). Lobby bar dominira čitavim prizemljem, tu se nalazi i administrativni blok hotela. Kapacitet Lobby bara sa foajeom je 150 ljudi.</span></div><div align="justify"><span style="color: #ffc000; font-family: Century Gothic;">Na I spratu razdvojen je ulaz u amfiteatar od dvokrevetnih soba. Sve sobe na spratu su dvokrevetne, gledaju prema jezeru i imaju terasu. Na drugom, trećem i četvrtom spratu nalazi se samo apartmanski blok, bez pratećih sadržaja. Petri sprat je predviđen za vidikovac, to je slobodan prostor iznad kružnih etaža uz stepenišni prostor, odakle se pruža pogled na cjelokupni kompleks i suprotnu stranu jezera.</span></div><div align="justify"><a href="http://www.ekapija.ba/website/bih/page/387318" linkindex="20"><span style="font-family: Calibri; font-size: xx-small;"><i>ekapija.ba - Na talasima mašte - Projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa `Borašnica` na Boračkom jezeru</i></span></a></div></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-16886536108870688642010-12-30T20:16:00.000-08:002010-12-30T20:22:20.541-08:00Kome je smetao blog "Neretva River In Peril" - provaljen (hakovan) i obrisan !<div align="justify">Decembra 28, 2010 su mi upali u Google račun, YouTube kanal, Neretva River In Peril blog, naravno, sve što je imalo veze sa Neretvom i energetskim lobijem, branama, EFT i sl. je obrisano i zatvoreno - smeta im kad želite iskazati svoje mišljenje ili protivljenje !!!<br />
<br />
</div><div align="justify"><table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh4Hg5fTTspJRMGRPHXFgA4CmxG1J3uAxyhvtn3aoXFx6kh8JvHbLDAl7mSMymo7_pJ7kKUEvG8ftswlADqjfgnR7UQOXid1kpLz5Jt3Ev75LL6prdssETny5y9yH1BjD-AbGK0bTAlRvQ/s1600/s+45127.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="75" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh4Hg5fTTspJRMGRPHXFgA4CmxG1J3uAxyhvtn3aoXFx6kh8JvHbLDAl7mSMymo7_pJ7kKUEvG8ftswlADqjfgnR7UQOXid1kpLz5Jt3Ev75LL6prdssETny5y9yH1BjD-AbGK0bTAlRvQ/s200/s+45127.jpg" width="200" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i><span style="color: #fce5cd;">Velika govna, dodao bih!</span></i></td></tr>
</tbody></table>Prvi put od kad sam na Internetu doživio sam da mi neko provali u (Google) račun, rasturi i zatvori YouTube kanal sa klipovima o Neretvi i branama, video klipove o endemskim neretvanskim pastrmkama; zatim uđe na Blogger i obriše mi 7 blogova od kojeh su mi najvažniji 2, onaj o Neretvi (http://neretva-riverinperil.blogspot.com) i ovaj o neretvanskim pastrmkama !</div><div align="justify"><br />
<br />
<br />
Uspio sam povratiti Google račun i djelimično Blogger, međutim od 7 blogova nisam vratio najvažniji, Neretva River In Peril o Gornjoj Neretvi i branama, a YouTube je sjeban i nisam vratio ni račun pa tako ni video-klipove.<br />
<br />
Nadam da je stvar potpuno jasna, bezobzira...<br />
<br />
Santa</div>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-45480387728354118732010-11-27T22:01:00.000-08:002011-05-13T13:39:44.954-07:00Fish Removal Aiding Native Species<blockquote align="center"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;"><b>Fish Removal Aiding Native Species</b></span></blockquote><blockquote><i><span style="font-size: x-small;"><span style="font-family: "Times", "Times New Roman", serif;">From: Associated Press </span></span></i></blockquote><blockquote><i><span style="font-size: x-small;"><span style="font-family: "Times", "Times New Roman", serif;">Published November 30, 2005 12:00 AM</span></span></i></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">FLAGSTAFF, Ariz. — Efforts to remove non-native fish from parts of the Colorado River appear to be working, with rising numbers of native fish being reported by fish-removal crews.</span></div><a name='more'></a><br />
</blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">A years-long effort to remove trout from the river by stunning fish with electrical shocks and netting them is now in its final year. Biologists say the numbers of trout are dropping while the number of natives species the program is designed to help -- speckled dace, bluehead and flannelmouth suckers and chub -- are up.</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Crews have stunned, captured and killed more than 17,000 nonnative fish this year. Their remains are ground up for use as fertilizer on a downstream Indian reservation.</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">While teams used to catch native fish only about five percent of the time, there are now stretches of the river where they are dominant, according to Clay Nelson, the Arizona Game and Fish Department biologist contracted to run the fish removal efforts for the Glen Canyon Dam Adaptive management program.</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Other reports show that the native fish are still in great danger, however.</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">A U.S. Geological Survey report released last month predicted chub populations could decline from 3,000 adult fish to 1,500 in the next 10 to 15 years, at least partially as a result of impacts from Glen Canyon Dam.</span></div></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-8735990594045923592010-11-27T17:18:00.000-08:002011-05-13T13:39:02.788-07:00River damming leads to dramatic decline in native fish numbers<blockquote><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;"><b>River damming leads to dramatic decline in native fish numbers</b></span></blockquote><blockquote><span style="font-family: "Times", "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: x-small;"><i>From: Society for Experimental Biology</i></span></span><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;"><i> </i></span></blockquote><blockquote><span style="font-family: "Times", "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: x-small;"><i>Published July 10, 2008 08:50 AM</i></span></span></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Damming of the Colorado River over the last century, alongside introduction of game fish species, has led to an extensive decline in numbers of native fish whilst introduced species have flourished. Scientists have found that physical changes which occur to a river when it is dammed have had an adverse effect only on native fish, due to differences in their life histories. Armed with this knowledge, they have made proposals to management agencies, which, if implemented, could reverse the loss of native species not only in the Colorado but on a country or even world-wide scale. Dr Alice Gibb from Northern Arizona University will be presenting her research on Thursday 10th July at the Society for Experimental Biology's Annual Meeting in Marseille.</span></div></blockquote><a name='more'></a><br />
<blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Dr Gibb and her colleagues believe that differences in the early life of native and introduced species can account for the recent changes in population dynamics. They measured 'escape responses' of both native and introduced species to predators under laboratory conditions. "Our studies have shown that the larvae of native fish, which are usually less developed when they hatch, have a poorer escape response, due to their lack of adult swimming appendages. In contrast, many introduced species can prey upon the native species, and produce larvae that are more morphologically mature at hatching and thus may themselves be better equipped to escape predation," she explains.</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Changes that damming has imposed on the Colorado River environment have amplified the disadvantage that native species face, according to Dr Gibb. "Historically, the less-developed native larvae had a natural refuge from predators due to sediment suspended in the water, and water turbulence increased the ability of larvae to encounter the plankton that they feed on. Fish also rapidly outgrew their period of high-vulnerability to predation due to higher water temperatures," she declares. "Damming the Colorado River has brought about the replacement of streams and rivers with large, still lakes, which has led to a decrease in sediment, turbulence and temperature, leaving the native larvae at a grave disadvantage."</span></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><span style="font-family: "Verdana", sans-serif;">Using all of the data they have gathered, the scientists have put forward proposals for how to reverse the decline in native fish numbers. "We suggest to management agencies that, in addition to removing introduced predators of native fishes from key river reaches, efforts must be undertaken to recreate the high-flow, sediment-rich, warm waters that gave the Colorado its name," Dr Gibb reports. "What is more, this advice is also relevant on a much wider scale: recent work in both Texas and the Pacific Northwest suggests that increased suspended sediment favours native fish larvae in these areas. Thus, dam removal may be critical for rehabilitating fish populations across the US, and almost certainly in other, less studied, areas of the world as well," she concludes.</span></div></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-82570693153587092422010-11-24T13:29:00.000-08:002011-05-13T13:54:02.812-07:00Neretva, riba i naučnik<div align="center"><b>Ekološka kataklizma koja neumitno ubija Neretvu: </b></div><div align="center"><b>Ihtiolog i smuđ, riba i naučnik štetočine</b></div><br />
<div align="justify">U 21. vijeku koji razotkriva nove prijetnje eko-sistemima širom svijeta ljudi su ipak shvatili mnoge stare pogreške i nalaze način kako da ih isprave. Između ostalih problema koji se danas mogu uspješno rješiti, i koji se više sigurno neče ponavljati (makar u civilizovanim zemljama), je i rehabilitacija riječnih eko-sistema, habitata i biodiverziteta. Riječni tokovi se vračaju u prvobitno, originalno stanje prije ljudskog djelovanja, u smislu hidrologije ali i u biološkom smislu. Ruše se hidroelektrane, uspostavljaju stara mrijestilišta, introducirane vrste se uništavaju a na njihovo mjesto se uvode nativne vrste, spašene i uzgojene vještački u projektima repopulacije autohtonim vrstama.</div><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6HIj1xT5-adirdYJNyQTc1VRUqt5oQOSONgp6yNdyI7UmQkN-7ZvgjbvLXSvTLrSWbtrjIAK96EA6-mHq3ouqFEjPCQa1Us7_tNF1kv69zH2rGImJ4Xtfo5qaJCDVpergBua4qXXLHvs/s1600/Stizostedion+lucioperca+%2528zander%2529.gif" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="117" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6HIj1xT5-adirdYJNyQTc1VRUqt5oQOSONgp6yNdyI7UmQkN-7ZvgjbvLXSvTLrSWbtrjIAK96EA6-mHq3ouqFEjPCQa1Us7_tNF1kv69zH2rGImJ4Xtfo5qaJCDVpergBua4qXXLHvs/s320/Stizostedion+lucioperca+%2528zander%2529.gif" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i>Smuđ/Pike-perch (Sander lucioperca) - pest/štetočina</i></td></tr>
</tbody></table><br />
<a name='more'></a><br />
<br />
<div align="justify">U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini, "ihtiolozi" planiraju i studijski pripremaju uništenje jednog od najvažnijih salmonidnih habitata na planeti - rijeke Neretve. Rijeka Neretva je uvrštene u 10 najugroženijih kraških područja svijeta, zatim se svrstava u najvažnije rezervate endemizma u Mediteranskom bazenu prema IUCN-u i WWF-u te među 34 "vruče tačke" (hot spots) biodiverziteta sa visokim stepenom endemizma odnosno 12 u okviru samog Mediteranskom bazenu po CI-u a od Septembra 2010 kao jedna od 6 "vručih tačaka" Mediteranskog bazena (Mediterranean Basin Biodiversity Hotspot) u projektu "New International Conservation Plan" od strane Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF) i Conservation International (CI).<br />
<br />
Pet velikih hidroelektrana (HE Rama, HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar) koje su izgrađene bez ikakvog obzira prema rijeci i živom svijetu u njoj, osim fizičke i hemijske devastacije potpuno su izmjenile biologiju Neretve. U svim akumulacijama autohtone ribe, uglavnom sve endemi Neretve i/ili jadranskog sliva zapadnog balkana su nestali a zamjenile su ih ciprinidne vrste među kojim su največu štetu (logično) nanjele populacije štetočina - smuđa i babuške. Međutim, umjesto da se u skladu sa razumom čovjeka 21.vjeka i trendovima zapada kojem stremimo uhvatimo u koštac sa problemom propadanja i uskoro definitivnog umiranja našeg najvrijednijeg prirodnog resursa, naši "stručnjaci", akademska zajednica, intelektualci, "istraživači" predlažu da se Neretva pretvori u megavate potapanjem u nizu kaskadnih jezera sve do izvora. Tako bi se gradile hidroelektrane čak i na dijelu koji je potpuno sačuvao djevičansku prirodu nepromjenjenu posljednjih najmanje pet miliona godina koliko su stare četiri endemske pastrmke koje u njoj još uvijek preživljavaju, što je ipak znak još uvijek koliko-toliko zdrave rijeke, zdravog eko-sistema. Ali ne zadugo, jer kako navode iz firme EFT HE Ulog doo., nakon formiranja hidroakumulacije ove hidroelektrane pristupiće se poribljavnju jezera smuđem, a prema navodnoj projektnoj studiji koju je izradio tim ihtiologa (u tekstu Hamovićevog "kurira" i saradnika magazina DANI iz Sarajeva radi se o dva eminentna profesora) sa Poljoprivrednog fakulteta univerziteta u Sarajevu (!?), a sve u namjeri, kako je izjavio direktor i vlasnik EFT iz Beograda Vuk Hamović na zvaničnom web sajtu firme, da se lokalnom stanovništvu omoguči bavljenje ribarstvom te na taj način doprinesse ekonomski održivom razvoju kraja i obezbjedi preživljavanje !!!<br />
<br />
Ubrzo iz kompanije EFT u izjavama nekog Prokića i Vuka Hamovića nalazimo da je jedan od gore spomenute dvojice "stručnjaka" sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu niko drugi do profesor Samir Muhamedagić (ili je viši asistent kako se navodi na školskoj web stranici), a dio teksta u kojem se pominje i prenose razmišljanja i tvrdnje našeg uvaženog ihtiologa navodim u cijelosti:</div><blockquote><div align="justify">Poljoprivredni fakultet univerziteta u Sarajevu je sprove sveobuhvatan ihtiološki uvid te je s tim u skladu projektovao/predvidio uticaj HE Ulog na ribe Neretve. Professor Samir Muhamedagić je ustvrdio da vodopad (?!) u selu Ljusići pretstavlja prirodnu prepreku za migraciju smuđa, te da brana HE Ulog neče negativno uticat (!!!) na stanje populacija dalje nizvodno. Professor Muhamedagic je takođe poentirao da je trenutno stanje ribljih populacija u Gornjoj Neretvi u vrlo zabrinjavajučem stanju, što je rezultat nedostatka zaštite, štetne ribolovne prakse kao i generalnog nedostatka brige tokom dužeg niza godina. "Program formiranja populacije smuđa u Gornjoj Neretvi na šta se kompanija EFT obavezala će dodatno unaprijediti i povečati riblji fond i značajno ispraviti ovaj problem (!?!), ali bi takođe trebalo osigurati lokalnom stanovništvu novi izvor sredstava za život"</div></blockquote><blockquote><div align="justify"><em>(</em><a href="http://www.eft-group.net/news_latest/en/2010_08_27.htm"><span style="color: #3d85c6;"><em>Samir Muhamedagić koji se spominje u tekstu na zvanićnom web sajtu EFT-a je vjerovatno na slijedečoj fotografiji sa BTRG portala, međutim ostaje dilema oko vjerodostojnosti navoda u tekstu koji možete i sami pročitati u orginalu ako slijedite ovaj link na EFT sajt (eft-group.net)</em></span></a><em>).</em></div></blockquote><blockquote><div align="justify"><em>Bio bih lično sretniji da se radi o triku i zloupotrebi ovog ihtiologa od strane srbijanske kompanije, te ako neko zna pouzdano o ćemu se radi, ako može potvrditi ili demantirat gornje navode, rado ću se javno izvinutu ili bar postaviti ponuđenu informaciju na blog.)</em></div></blockquote><div align="justify">Kakva drskost !!! Kada bi udrženja ihtiologa ili biologa na nivo Mediterana, EU, UN, ili u sastavu IUCN-a, UNESCO-a ili sl.., djelovala poput advokatske komore, ovaj bi naš "stručnjak" bio izbačen iz profesije i zasluženo stavljen na stub srama.</div><table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkBFWE7UB-qX4HZSxbdJfMDjbY9lmCHzATadbNH8uw-Cj75B1Eg-JhLJG5QVNW5Ow6AhpLJFRz6TbT3xNHStgItYvlykG0UXNlnCRFbv4XsoXHu8QDt0Gxl-Yb6guYNSVHRpK2a-AiVXc/s1600/Samir+Muhamedagic+planira+EFT-ovo+poribljavanje+Neretve+SMUDJEM+%2528fieldtrips_neretva_08%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="315" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkBFWE7UB-qX4HZSxbdJfMDjbY9lmCHzATadbNH8uw-Cj75B1Eg-JhLJG5QVNW5Ow6AhpLJFRz6TbT3xNHStgItYvlykG0UXNlnCRFbv4XsoXHu8QDt0Gxl-Yb6guYNSVHRpK2a-AiVXc/s400/Samir+Muhamedagic+planira+EFT-ovo+poribljavanje+Neretve+SMUDJEM+%2528fieldtrips_neretva_08%2529.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i>Nema brige "stručnjak", biće zato SMUĐA u neograničenim količinama! (Foto: BTRG)</i></td></tr>
</tbody></table><br />
<br />
<div align="justify">Bilo da se radi o laprdanju iz EFT u propagandne svrhe ili je profesor zaista studiozno pripremio biološku smrt rijeci Neretvi za šaku krvavih Arkanovih-Miloševićevih deviza ugrađenih u ovu kompaniju poslovnog im partnera i intimusa ove dvojice pokojnih balkanskih koljača, izrečeno u navedenom tekstu je besramni bezobrazluk. Odakle im hrabrost ?! Zar je tako tragična stvarnost našeg društva, toliko tragična da je teško povjerovati. Profesore Muhamedagiću sva mudrost svijeta sadržana u staroj narodnoj: "Ne sijeci granu na kojoj sjediš" vam se posrala na znanje.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8XP7_f4V-Uid7zltti_SoesZu181WopvUP0Ohyphenhyphenwvgj4RGz_HPXepkcDlPeqGfI6h-0ENrCh01h-a5tFahEnj3E9KHLbTHo6vbydrXj4M2tb_OEG1IwBPmMXFI9Oi_30DRe6i5pg4yChI/s1600/s+45127.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8XP7_f4V-Uid7zltti_SoesZu181WopvUP0Ohyphenhyphenwvgj4RGz_HPXepkcDlPeqGfI6h-0ENrCh01h-a5tFahEnj3E9KHLbTHo6vbydrXj4M2tb_OEG1IwBPmMXFI9Oi_30DRe6i5pg4yChI/s1600/s+45127.jpg" /></a></div><br />
Dakle, ihtiolozi BiH smatraju da je HE Ulog osim hidroelektrana, odlična prilika da se u najuzvodnije dijelove toka Gornje Neretve unese riba-štetočina koja je več opustošila Srednju Neretvu i polagano se kreče nizvodno, iz jezera u jezero, gdje će jednom kad dospije u Donju Neretvu ispod HE Mostar zaposjesti i ono malo staništa mekousne, zubatka, jadranske potočare i glavatice te ih otpremiti na stranice udžbenika biologije i istorije.<br />
Eto to je sudbina najvažnijeg endemskog staništa u Mediteranu prema IUCN-u !</div>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-54645445962789376002010-08-23T22:07:00.001-07:002010-08-23T22:07:52.574-07:00Mladica (Hucho hucho) - uspješno obavljena vještačka oplodnja ikre mladice i proizvedena mlađ u Bosanskoj Krupi, BiH<p> </p> <blockquote> <h2><font color="#ff8000">Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH</font></h2> <small><font color="#ffd5aa" size="1" face="Calibri"><em>April 12th, 2010 <br /></em></font></small> <p><font color="#ffd5aa" face="Calibri">Uposlenici DOO  “Eko riba Krušnica” iz Bosanske Krupe su napravili istorijski iskorak u proizvodnji salmonidnih vrsta mladji na prostoru BiH.</font></p> <p align="justify"><font color="#ffd5aa" face="Calibri">Uspješno je obavljeno prva umjetna oplodnja ikre Mladice.</font></p> <p align="justify"><font color="#ffd5aa" face="Calibri">Pored uposlenika Eko riba Krušnica, u ovaj projekt su bili uključeni naši prijatelji i stručnjaci u polju ribarstva iz Mađarske gosp. Peter Andreas te Njemačke gosp. Werner Frank.</font></p> <p align="justify"><font color="#ffd5aa" face="Calibri">Naravno, svoj doprinos su u cjeloj priči dali i članovi USR “Krušnica” iz Bosanske Krupe.</font></p> <dl><dt><img alt="24500_1115046494581_1779533715_225612_2627899_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115046494581_1779533715_225612_2627899_n-150x150.jpg" width="173" height="173" /><img alt="24500_1115039694411_1779533715_225574_5881828_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115039694411_1779533715_225574_5881828_n-150x150.jpg" width="172" height="172" /><img alt="24500_1115036614334_1779533715_225565_2194941_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115036614334_1779533715_225565_2194941_n-150x150.jpg" width="172" height="172" /></dt><dt> </dt><dt><img alt="24500_1115036454330_1779533715_225561_5430492_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115036454330_1779533715_225561_5430492_n-150x150.jpg" width="171" height="171" /><img alt="24500_1115034014269_1779533715_225552_3635786_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115034014269_1779533715_225552_3635786_n-150x150.jpg" width="171" height="171" /><img alt="24500_1115033974268_1779533715_225551_3377752_n" src="http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/04/24500_1115033974268_1779533715_225551_3377752_n-150x150.jpg" width="171" height="171" /></dt><dt><a href="http://www.bistrobih.ba/nova/?p=16272"><font size="1" face="Calibri"><em>Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH</em></font></a></dt></dl></blockquote> Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-22602094994955849092010-08-01T10:28:00.001-07:002011-05-13T14:30:04.876-07:00Izvještaj o posjeti Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru - Zeleni-Neretva<span style="font-family: "Verdana",sans-serif;">Na Boračkom jezeru več neko vrijeme postoji Centru za ribarstvo s ciljem da se prvenstveno brine o endemskim pastrmkama rijeke Neretve. O dosadašnjem radu Centra nas izvještavaju predstavnici <a href="http://zeleni-neretva.ba/">Zeleni-Neretva</a> udruženja</span><br />
<br />
<div style="text-align: center;"><blockquote align="justify"><div style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><b><span style="color: #ffbd33; font-family: "Calibri"; font-size: medium;">Izvršena posjeta Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru</span></b></div></blockquote></div><br />
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; text-align: right;"><blockquote><span style="font-size: x-small;"><i>17 May 2010</i></span></blockquote></div><br />
<blockquote><div align="justify" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><div style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><div style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Image" border="0" height="147" hspace="6" src="http://zeleni-neretva.ba/images/stories/vijesti2010/100517.jpg" style="display: inline; margin-left: 0px; margin-right: 0px;" title="Image" width="250" /> <span style="color: #ffd280; font-family: "Calibri"; font-size: small;">Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica posjetili su 13.05.2010. g. Centar za ribarstvo na Boračkom jezeru. Domaćini iz Centra su se potrudili da što bolje predstave rad ove institucije, a posebna pažnja je usmjerena na uzgoj ugroženih autohtonih ribljih vrsta. Domaćini navode da je ovaj Centar i osnovan prvenstveno sa ciljem uzgoja autohtonih salmonidnih vrsta koje su uslijed niza faktora dovedene na rub opstanka.<br />
</span><br />
<a name='more'></a><span style="color: #ffd280; font-family: "Calibri"; font-size: small;"> <br />
<b>Tu se prije svega misli na neretvansku mekousnu pastrmku (Salmothymus obtusirostris obtusirostris) i glavaticu (Salmo marmoratus) koje su najugroženije riblje vrste sliva gornje Neretve.</b> <br />
Djelatnici Centra su tokom proteklog perioda uspjeli da proizvedu odrasle jedinke mekousne pastrmke koje su polno zrele, a što do sada nije uspjelo niti jednom ribogojilištu na ovim prostorima. Inače, poznato je da je mekousna pastrmka veoma osjetljiva vrsta i raniji pokušaji uzgoja su završavali neuspjehom obzirom da je proizvedena mlađ redovno ugibala pri starosti od par mjeseci. Stručni kadrovi dolaze sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva, a Centar na Boračkom jezeru je opremljen najsavremenijim sredstvima što u mnogome olakšava rad pomenutim stručnjacima. <br />
Pored obilaska Centra i prezentacije rada od strane domaćina, predstavnici našeg udruženja su održali sastanak sa rukovodstvom Centra te sa predstavnicima Organizacije sportskih ribolovaca koji također imaju zasluge za rad ovog Centra. Na sastanku se razgovaralo o stanju ribljih populacija gornje Neretve i pritoka, o potrebnim mjerama oporavka, kao i o opasnostima koje prijete da dodatno pogoršaju stanje ugroženih ribljih vrsta. Utvrđeno je da ove tri organizacije imaju slične ciljeve te je dogovorena buduća saradnja i to prvenstveno na aktivnostima zaštite ugroženih autohtonih ribljih vrsta sliva gornje Neretve.</span></div></div></div></blockquote>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-39842747959006068822010-05-11T01:44:00.001-07:002011-05-13T14:38:31.797-07:002004 – 2010 –– Kako su “Zeleni-Neretva” Konjic pokušavali probuditi interes za spašavanje GLAVATICE u Gornjoj Neretvi<div align="center"> <a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzzg113KOc_4S3sgaSVwWHxeKdlKIaVMXOcWNc-A_pQbSjmln3slUdpjN40gYB8Qv02TquP3Tu9qZ00VO72Bm0uCZgqfPggesX58bdW7zYaGMZ5i-xYMPPGQiu6XPQsfZrxNAq28HjOeg/s1600-h/Image.jpg"><img alt="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo" border="0" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKY9Lu6BcxNYBtWpkzJZFMHiHwNKOXcQ3TFZyRV33URP8AuzKnpN9EOo3QIHlzUE41ViJ6AUyVG7h8xttxeYBcHoCuw8BzgFnINA6fbDDz9oxHpUtVyGDxuT891tjaRextb8XhSBC9pKI//?imgmax=800" style="border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline;" title="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo" width="266" /></a> </div><div align="center"><i><span style="color: yellow; font-family: Calibri; font-size: xx-small;">Glavatice u Gornjoj Neretvi, Glavatičevo 2009 god.</span></i></div><div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic;">Često su “Zeleni-Neretva” Konjic pozivali na konkretne akcije spašavanja i zaštite neretvanske glavatice. Apelirali su na sve zainteresirane, od ribolovnih i raznih eko udruženja do opština duž cijele Neretve i federalnih ministarstava, zatim na univerzitete u Mostaru i Sarajevu, naučne i turitičke zajednice, ali bez posebnog efekta. Država nikad nije ni pokušala ozakoniti mjere zaštite i omogučiti sankcije protiv prekršioca, obrazovno-naučne ustanove se nisu organizovano bavile ni glavaticom ni mekousnom ni zubatkom, kao ni ciprinidnim endemima sliva Neretve, čak ni kada su po Neretvi “skakali” ihtiolozi iz Slovenije i Hrvatske i radeći upravo njihov posao, posao bh. naučnika. Ipak je najstrašnija činjenica da su ribolovci i ljubitelji prirode potpuno ignorisali upozorenja da je glavatica pred potpunim nestankom iz Neretve, pa se krivolov na Gornjoj Neretvi odvijao nesmanjenim intezitetom.</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Century Gothic;">Sve u svemu, ove dvije glavatice sa fotografija ne duguju svoj život i svoju veličinu brižnim bosancima i hercegovcima nego pukoj sreči.</span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calligraph421 BT; font-size: small;"><i>Santa</i></span></div><a name='more'></a><br />
<blockquote><h3><span style="font-family: Britannic Bold;">Ugrožena riblja vrsta glavatica (<i>Salmo marmoratus</i>)</span></h3><span style="color: #ff8040; font-family: Britannic Bold; font-size: medium;"><i>27 December 2004</i></span> <br />
<div align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;">"Glavatica u gornjem toku Neretve - stanje mjere i zaštita " naziv je savjetovanja koje održano u Konjicu dana 21.12.2004. g. Skup je upriličen u organizaciji Zeleni - Neretva, a prisutni su iskazali veliko interesovanje za rješavanje ovog problema. <br />
Glavatica je zasigurno najatraktivnija riblja vrsta rijeke Neretve. Može da dostigne veličinu od čak 140 cm i težinu do 30 kg. Naseljava samo rijeke jadranskog sliva i zbog toga se smatra endemom ovog područja. Zbog svoje atraktivnosti često je na meti sportskih ribolovaca, a još češće kriv o lovaca. Iz razloga što je populacija ove vrste pred nestankom naše udruženje je odlučil o da pokrene aktivn o sti na zaštiti ove endemne vrste. Glavatica - stanje, mjere i zaštita <br />
Skupu su prisustvovali zvanični predstavnici: <br />
- Centar za ihtiologiju i ribarstvo Prirodno - matematskog fakulteta iz Sarajeva; <br />
- Ribolovni savez BIH iz Sarajeva; <br />
- Organizacija sportskih ribolovaca iz Konjica; <br />
- Turistička zajednica HNK-a, ured iz Konjica; <br />
- Udruženje " Zeleni - Neretva " iz Konjica <br />
Konstatovano je: <br />
- Da je populacija endemske vrste glavatice pred trajnim nestankom u gornjem toku Neretve; <br />
- Da je osnovni uzrok visokom stepenu ugroženosti proistekao izgradnjom brana na srednjem toku Neretve, kao i nekontrolisan i nezakonit izlov u proteklom desetljeću; <br />
- Da je i endemska mekousna pastrmka na ovom području također ugrožena, istina u nešto manjem stepenu od glavatice; <br />
- Da će, ukoliko se hitno ne preduzmu mjere za opstanak, ove atraktivne endemske vrste u potpunosti nestati na prostoru gornjeg toka Neretve. <br />
Zbog svega navedenog je zaključeno da se poduzmu mjere za zaštitu glavatice i mekousne pastrmke. Mjere za zaštitu trebalo bi usmjeriti u dva pravca: <br />
1. D onijeti u što kraćem roku odluke u cilju potpune zabrane izlova glavatice i ograničenog izlova mekousne pastrmke , <br />
2. Pokrenuti postupak kod nadležnih ministarstava (ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i ministarstvo prostornog uređenja i okoliša) radi izrade naučne studije o stanju i stepenu ugroženosti navedenih ribljih populacija te mjerama za zaštitu i revitalizaciju. <br />
Obje mjere su hitne, a potrebnu inicijativu pokrenuće učesnici skupa uz zajedničku koordinaciju. Učesnici skupa su također zaključili da dugoročni opstanak ovih populacija riba može biti osiguran izgradnjom strogo namjenskog mrijestilišta za uzgoj isključivo ovih navedenih endemskih vrsta i njihovu indoktrinaciju u sliv Neretve. Udruženje " Zeleni - Neretva " će pomoći edukaciju građana i sportskih ribolovaca o potrebi zaštite putem popularnih letaka i plakata, a koji su već u fazi izrade i koji će se distribuirati prema ciljinim grupama.</span></div><div align="center"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQPwjGgKp68HJrk9E4zQdpybQ3xWYMw5KvKz8eOh1lGlHThHTrQ-Q5wUPPdHtrM90i1ZOKjtEsc3iz8iwi5_XIUDls1y4vHf70pm1bI8uXSRWC7AKs-c-IMCvE1EdS_W46S3TkHPi0C14/s1600-h/Image.jpg"><img alt="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo 100430" border="0" height="157" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjA37AGr5xTHSJezEZWSwXSOrMjtkfCYqi7DmK8cP3trCi0w797jgrW4jOzZg5tEi9RtZAwo2-zSXwD-_EIFX2Jyq1fuKrKyAith2nrJryWyLg4AoqQ-o9tPc9l-hB_4PmN0Y1kgbda-7w//?imgmax=800" style="border-bottom: 0px; border-left: 0px; border-right: 0px; border-top: 0px; display: inline;" title="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo 100430" width="268" /></a></div><div align="center"><i><span style="color: yellow; font-family: Calibri; font-size: xx-small;">Glavatice u Gornjoj Neretvi, Glavatičevo 2009 god.</span></i></div><h3><span style="font-family: Britannic Bold;">Populacija glavatice se oporavlja u gornjem toku Neretve ?</span> </h3><span style="font-family: Calibri; font-size: xx-small;"><i><span style="color: #ff8040; font-family: Britannic Bold;">30 April 2010</span> </i></span><br />
<div align="justify"> <span style="font-family: Calibri; font-size: small;">Putem kolega iz Organizacije sportskih ribolovaca iz Konjica dobili smo prilično dobre vijesti u vezi oporavka populacije endemske riblje vrste glavatice (Salmo marmoratus) u gornjem toku Neretve. Poznavaocima prilika u gornjem toku Neretve je odranije poznato da je ova najatraktivnija i najveća riblja vrsta rijeke Neretve prekomjernim i nelegalnim izlovom dovedena do samog nestanka na ovom području. </span></div><div align="justify"><span style="font-family: Calibri; font-size: small;">Ipak, da sve nije tako crno pokazuju sve češći primjerci ove vrste koji se mogu vidjeti u vodama Gornje Neretve. Posljednji slučaj ulova većeg primjerka glavatice desio se nedavno u naselju Glavatičevo pri čemu je ulovljena riba uspješno vraćena nazad u vodotok. Nema sumnje da je potez ovog ribolovca za svaku pohvalu, ali je ovo ipak rijedak pozitivan primjer koji većina ostalih ribolovaca ne poštuje. Razlog ne leži samo u činjenici da zabrana izlova glavatice praktično nije na snazi već je osnovni problem u samim ribolovcima (i krivolovcima pogotovo) koji uglavnom, uz časne izuzetke, nemaju sluha za ugroženost ove riblje vrste. Također, populacija riblje vrsta glavatice se oporavlja isključivo iz razloga što ribolovci posljednjih godina nisu uopće ni upražnjavali ribolov iste. Naravno, ne zbog toga što su se suzdržavali od lova zbog ugroženosti vrste, već isključivo zbog toga što ove ribe nije ni bilo u većem dijelu vodotoka pa je i sam lov na nju bio „Sizifov posao“. Rijetki primjerci glavatice, koji su dostigli polnu zrelost, uspjeli su se sačuvati na samo nekoliko lokacija gornjeg toka Neretve gdje je fizički pristup ribolovcima otežan. Pojedini optimisti rješenje za opstanak ove riblje vrste vide u Ribogojilištu na Boračkom jezeru, koje ima za cilj proizvodnju autohtonih neretvanskih ribljih vrsta. Međutim, čak i ako se pronađe modus za kvalitetno poribljavanje Neretve glavaticom, sigurno je da ni to još uvijek neće promijeniti naš sraman odnos prema ovom ugroženom prirodnom dobru.</span> </div></blockquote><a href="http://zeleni-neretva.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=46&Itemid=38"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i>zeleni-neretva.ba - Ugrožena riblja vrsta Glavatica</i></span></a>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-85089156268127324122010-04-28T06:48:00.001-07:002011-05-13T14:45:36.957-07:00Endemics and endangered salmonids from the Neretva on IUCN Red ListIzvod iz IUCN Crvene liste - Excerpt from IUCN Red List - <br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEih2YqSyxYtFLJvxPVSTbQHld3W7UuhVhTRlIdztWRYALbXzeVqmZXTSZjdsBMG9hshCHnrSSTo5luo3xiMuyZ4fTfw05pzmcDIwenTsyZdflboLATxhZEA-JghPlYhv8blhvL716CYnpQ/s1600/redlist_logo.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEih2YqSyxYtFLJvxPVSTbQHld3W7UuhVhTRlIdztWRYALbXzeVqmZXTSZjdsBMG9hshCHnrSSTo5luo3xiMuyZ4fTfw05pzmcDIwenTsyZdflboLATxhZEA-JghPlYhv8blhvL716CYnpQ/s1600/redlist_logo.gif" /></a></div><a name='more'></a><br />
<blockquote><h2><span style="color: yellow;">Salmo obtusirostris (Adriatic Salmon)</span></h2><img alt="Status_ne_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ne_off.gif" width="54" /><img alt="Status_dd_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_dd_off.gif" width="54" /><img alt="Status_lc_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_lc_off.gif" width="54" /><img alt="Status_nt_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_nt_off.gif" width="54" /><img alt="Status_vu_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_vu_off.gif" width="54" /><img alt="Status_en_on" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_en_on.gif" width="54" /><img alt="Status_cr_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_cr_off.gif" width="54" /><img alt="Status_ew_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ew_off.gif" width="54" /><img alt="Status_ex_off" height="54" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ex_off.gif" width="54" /><br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Taxonomy</span></h4><span style="color: #ff8040;">Kingdom</span> ANIMALIA <br />
<span style="color: #ff8040;">Phylum</span> CHORDATA<br />
<span style="color: #ff8040;">Class</span> ACTINOPTERYGII <br />
<br />
<span style="color: #ff8040;">Order</span> SALMONIFORMES <br />
<br />
<span style="color: #ff8040;">Family</span> SALMONIDAE <br />
<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Scientific Name:</span> </b><span style="color: yellow;">Salmo obtusirostris</span> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Species Authority:</span> </b>(Heckel, 1851) <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Common Name/s:</span> </b>English – <span style="color: yellow;">Adriatic Salmon</span> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Synonym/s:</span> </b><span style="color: yellow;">Salmothymus obtusirostris</span> (Heckel, 1851) <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Assessment Information</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Red List Category & Criteria:</span> <u><span style="color: red;">Endangered B2ab(v)</span></u></b> <a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/static/categories_criteria_3_1">ver 3.1</a> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Year Assessed:</span> </b>2006 <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Assessor/s</span> </b>Crivelli, A.J. <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Evaluator/s:</span> </b>Freyhof, J. & Darwall, W. (Mediterranean Workshop, Dec. 2004) <br />
<div align="justify"><span style="color: #ff8040;"><b>Justification:</b> <br />
</span><i><span style="color: yellow;">S. obtusirostris</span></i> occurs at only four locations. In all of those locations, it is being threatened by habitat destruction (large numbers of dams especially on the Neretva river and plans for construction of several new dams on the upper course), overfishing (sportfishing and for food) and hybridisation with introduced trout. The total area of occupancy (AOO) is less than 500 km², and there is a continuing decline in mature individuals due to overfishing and poaching, especially at Zeta, Imotski and Krka. (Freyhof, J. pers comm). </div><b><span style="color: #ff8040;">History:</span></b> <br />
1996 – <span style="color: red;">Data Deficient</span> <br />
1996 – <span style="color: red;">Endangered</span> <br />
1994 – <span style="color: red;">Endangered (IUCN)</span> <br />
1990 – <span style="color: red;">Endangered (IUCN 1990)</span> <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Geographic Range</span></h4><div align="justify"><span style="color: #ff8040;"><b>Range Description:</b> <br />
</span>It is restricted to a few Adriatic rivers in Croatia, Bosnia-Herzegovina and Montenegro: Krka (very rare), Jadro, Neretva, and Zeta river basins. It is introduced into the Zrnovnica. </div><b><span style="color: #ff8040;">Countries:</span></b> <br />
<span style="color: #ff8040;"><b>Native:</b></span> Bosnia and Herzegovina; Croatia; Montenegro <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Population</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Population:</span> </b><span style="color: red;">Decreasing</span> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Population Trend:</span> </b><img alt="" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/trends/down.png" /> <span style="color: red;">Decreasing</span> <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology:</span> </b>It lives in rivers of the karstic region. <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Systems:</span> </b>Freshwater <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Threats</span></h4><div align="justify"><span style="color: #ff8040;"><b>Major Threat(s):</b> <br />
</span>The main threats are habitat destruction (large numbers of dams especially on the Neretva river and plans for construction of several new dams on the upper course), water pollution, overfishing (sportfishing, food, including poaching) and hybridizitation with foreign trout. </div><h4><span style="color: #ff8040;">Conservation Actions</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Conservation Actions:</span> </b>None <br />
<hr /><h2><span style="color: yellow;">Salmo marmoratus</span></h2><div align="justify"><img alt="Status_ne_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ne_off.gif" width="56" /><img alt="Status_dd_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_dd_off.gif" width="56" /><img alt="Status_lc_on" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_lc_on.gif" width="56" /><img alt="Status_nt_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_nt_off.gif" width="56" /><img alt="Status_vu_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_vu_off.gif" width="56" /><img alt="Status_en_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_en_off.gif" width="56" /><img alt="Status_cr_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_cr_off.gif" width="56" /><img alt="Status_ew_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ew_off.gif" width="56" /><img alt="Status_ex_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ex_off.gif" width="56" /><span style="color: #ff8040;"> <br />
</span></div><b><span style="color: #ff8040;">Taxonomy <br />
</span></b><br />
<span style="color: #ff8040;">Kingdom</span> ANIMALIA <br />
<span style="color: #ff8040;">Phylum</span> CHORDATA <br />
<span style="color: #ff8040;">Class</span> ACTINOPTERYGII <br />
<span style="color: #ff8040;">Order</span> SALMONIFORMES <br />
<span style="color: #ff8040;">Family</span> SALMONIDAE<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Scientific Name:</span> </b><span style="color: yellow;">Salmo marmoratus</span> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Species Authority:</span> </b>Cuvier, 1829 <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Assessment Information</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Red List Category & Criteria:</span> </b><span style="color: red;">Least Concern</span> <a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/static/categories_criteria_3_1">ver 3.1</a> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Year Assessed:</span> </b>2006 <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Assessor/s</span> </b>Crivelli, A.J. <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Evaluator/s:</span> </b>Freyhof, J. & Darwall, W. (Mediterranean Workshop, Dec. 2004) <br />
<div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Justification:</span></b> <br />
In Slovenia there is estimated to be around 10,000 individuals of the pure species at seven locations with a combined area of occupancy (AOO) of <20 km². The subpopulations in Italy need more research, as more subpopulations are likely to be found in addition to the three already identified. The stocking of foreign trout continues and may reduce population numbers of genetically pure marble trout. However, the populations in Slovenia, and to a lesser extent in Italy, are safe and have no major widespread threats (Crivelli, A. pers comm). </div><b><span style="color: #ff8040;">History:</span> </b>1996 – <span style="color: red;">Data Deficient</span> (Baillie and Groombridge 1996) <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Geographic Range</span></h4><div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Range Description:</span> </b> <br />
It is restricted to southern Switzerland, northern Italy and Adriatic basin of Slovenia. It has been introduced in several countries in Europe. There are seven pure subpopulations in Slovenia and three known pure subpopulations in Italy (more research needed as there may be more). </div><b><span style="color: #ff8040;">Countries:</span></b> <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Native:</span></b> (* Albania; Croatia ?!); Italy; Slovenia; (* Bosnia and Herzegovina)<br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Population</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Population:</span> </b>Rare. The population declined in the early 1900s. <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Population Trend:</span> </b><img alt="" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/trends/down.png" /> <span style="color: red;">Decreasing</span> <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology</span></h4><div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology:</span></b> <br />
The remaining population of Marble trout are found in headwaters of mountainous streams. </div><b><span style="color: #ff8040;">Systems:</span> </b>Freshwater <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Threats</span></h4><div align="justify"><span style="color: #ff8040;"><b>Major Threat(s):</b> <br />
</span>Hybridization with foreign trout stocked for angling. Water extraction and pollution. (* In Bosnia and Herzegovina main threats are habitat destruction (large numbers of dams especially on the Neretva river and plans for construction of several new dams on the upper course), water pollution, overfishing (sportfishing, food, including poaching) and hybridizitation with foreign trout.)</div><h4><span style="color: #ff8040;">Conservation Actions</span></h4><span style="color: #ff8040;"><b>Conservation Actions:</b> <br />
</span>Listed in the Annex II of the European Union Habitats Directive.<br />
<hr /><h2><span style="color: yellow;">Salmo dentex</span></h2><img alt="Status_ne_off" height="57" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ne_off.gif" width="57" /><img alt="Status_dd_on" height="57" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_dd_on.gif" width="57" /><img alt="Status_lc_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_lc_off.gif" width="56" /><img alt="Status_nt_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_nt_off.gif" width="56" /><img alt="Status_vu_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_vu_off.gif" width="56" /><img alt="Status_en_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_en_off.gif" width="56" /><img alt="Status_cr_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_cr_off.gif" width="56" /><img alt="Status_ew_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ew_off.gif" width="56" /><img alt="Status_ex_off" height="56" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/details/status_ex_off.gif" width="56" /><br />
<b><span style="color: #ff8040;">Taxonomy <br />
</span></b><br />
<span style="color: #ff8040;">Kingdom</span> ANIMALIA <br />
<span style="color: #ff8040;">Phylum</span> CHORDATA <br />
<span style="color: #ff8040;">Class</span> ACTINOPTERYGII <br />
<span style="color: #ff8040;">Order</span> SALMONIFORMES<br />
<span style="color: #ff8040;">Family</span> SALMONIDAE <br />
<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Scientific Name:</span> </b><span style="color: yellow;">Salmo dentex</span><br />
<b><span style="color: #ff8040;">Species Authority</span>: </b>(Heckel, 1852)<br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Assessment Information</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Red List Category & Criteria:</span> </b><span style="color: red;">Data Deficient</span> <a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/static/categories_criteria_3_1">ver 3.1</a><br />
<b><span style="color: #ff8040;">Year Assessed:</span> </b>2008<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Assessor/s</span> </b>Freyhof, J. & Kottelat, M.<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Evaluator/s:</span> </b>Bogutskaya, N., & Smith, K. (IUCN Freshwater Biodiversity Unit)<br />
<div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Justification:</span></b> <br />
Very little information exists for the species. It is suspected that it hybridises with introduced trouts, but more information is needed to know the impacts of this. <span style="color: #ff8040;"> <br />
</span>The main threats are habitat destruction (large numbers of dams especially on the Neretva river and plans for construction of several new dams on the upper course), water pollution. Illegal fishing is also a potential threat as the species is a large fish and most likely targeted. The taxonomy of the species also needs clarification before a full Red List Assessment can be made. </div><b><span style="color: #ff8040;">History:</span> </b>1996 – <span style="color: red;">Data Deficient</span> (Baillie and Groombridge 1996) <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Geographic Range</span></h4><div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Range Description:</span></b> <br />
Adriatic basin, from Krka to Aoos drainages: Croatia, Bosnia-Herzegovina, Montenegro, Albania, Greece, Kosovo, Macedonia; possibly present in Alfios, Peloponnese, Greece. </div><b><span style="color: #ff8040;">Countries: </span></b><br />
<span style="color: #ff8040;"><b>Native:</b></span> Albania; Bosnia and Herzegovina; Croatia; Greece; Macedonia, the former Yugoslav Republic of; Montenegro<br />
<b><span style="color: #ff8040;">Range Map:</span></b><br />
<div align="center"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i>(click map to view full version)</i></span> </div><a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/19857/0/rangemap"><img alt="19857" border="0" height="184" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/range/thumbs/19857.png" style="display: block; float: none; margin-left: auto; margin-right: auto;" width="308" /></a><br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Population</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Population:</span> </b>No information. <br />
<b><span style="color: #ff8040;">Population Trend:</span> </b><img alt="" src="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/images/trends/unknown.png" /> Unknown <br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology</span></h4><div align="justify"><b><span style="color: #ff8040;">Habitat and Ecology:</span></b> <br />
<span style="color: #ff8040;"><b>Habitat</b>:</span> In lakes and large rivers. Spawns on gravel bottom. <br />
<span style="color: #ff8040;"><b>Biology</b>:</span> <br />
Resident and lacustrine ecotypes. In Lake Skadar basin, overwinters in deep parts of lake, moves to main tributaries in summer. </div><b><span style="color: #ff8040;">Systems:</span> </b>Freshwater<br />
<h4><span style="color: #ff8040;">Threats</span><span style="color: #ff8040;"> <br />
</span></h4><div align="justify"><span style="color: #ff8040;"><b>Major Threat(s):</b> <br />
</span>The main threats are habitat destruction (large numbers of dams especially on the Neretva river and plans for construction of several new dams on the upper course), water pollution, overfishing (sportfishing, food, including poaching) and hybridizitation with foreign trout. </div><h4><span style="color: #ff8040;">Conservation Actions</span></h4><b><span style="color: #ff8040;">Conservation Actions:</span> </b>No information. <br />
<hr /><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i>(* Moja sugestija – Blogger suggestion)</i></span> <br />
<i><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;">Citation:</span></i><span style="font-size: xx-small;"><span style="font-family: Times New Roman;"><i> <br />
<span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;">Crivelli, A.J. 2006. <i><span style="color: yellow;">Salmo obtusirostris</span></i>. Crivelli, A.J. 2006. <i><span style="color: yellow;">Salmo marmoratus</span></i>. Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008. <i><span style="color: yellow;">Salmo dentex</span></i>. In: IUCN 2010. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2010.1. <</span><a href="http://www.iucnredlist.org/"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;">www.iucnredlist.org</span></a><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;">>. Downloaded on 28 April 2010.</span></i></span></span><br />
<span style="font-size: xx-small;"><span style="font-family: Times New Roman;"><i>Disclaimer: <br />
To make use of this information, please check the <</i></span></span><a href="http://www.iucnredlist.org/info/terms-of-use"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i>Terms of Use</i></span></a><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i>>.</i></span><br />
<div align="justify"><span style="font-size: xx-small;"><span style="font-family: Times New Roman;"><i>Feedback: <br />
If you see any errors or have any questions or suggestions on what is shown on this page, please fill in the feedback form so that we can correct or extend the information provided</i></span></span></div></blockquote><div align="justify"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: xx-small;"><i><a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/19862/0">Salmo obtusirostris (Adriatic Salmon)</a> <a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/19859/0">Salmo marmoratus</a> <a href="http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/19857/0">Salmo dentex</a></i></span></div>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-23392896108893461962010-03-30T14:16:00.001-07:002010-03-30T14:16:55.025-07:00Glavatica (Salmo marmoratus) – Ž I V I !!!<p> <strong><font size="4" face="Georgia">G l a v a t i c a</font></strong> (<em><font size="4" face="Century Gothic">Salmo marmoratus</font></em>), rijeka <strong><font size="4" face="Century Gothic">N e r e t v a</font></strong>, Glavatičevo, Župa !!!</p> <p align="justify">Gotovo je nevjerovatno da u gornjem toku Neretve (od Konjica preko Glavatičeva prema izvoru) još uvijek može da se vidi ovaj prizor. Koliko je rijedak govori i činjenica da su ihtiolozi sa Balkan Truot Restoration instituta u nekoliko navrata posljednjih godina bezuspješno pokušavali uloviti bar jedan primjerak radi genetskog markiranja. Ova fotka prava je rijetkost jer je riba koju vidite na njoj, endemska neretvanska glavatica, pred izumiranjem.</p> <p align="center"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8Qlo3jKTixpqzyh-FGiEp-HP3PFyU5wUZTp7GraTKYquzY0CUwOTxvmv0GGg_fjiq__NjVwlVVnlV6CKXdVFVjesXZGpw3qaqGz3z2Bx3efbNOhnxTwt_8T4jMYQ6MYXhYVlLmXcuKc4/s1600-h/Image.jpg"><img style="border-bottom: 0px; border-left: 0px; display: block; float: none; margin-left: auto; border-top: 0px; margin-right: auto; border-right: 0px" title="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo" border="0" alt="1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuwZSG4xJrHZBQCX7l_JRBr4kSIBAUpDWhPLcWBRYbq2a2OnB05MPf-7hWsgNzedUdaF7pegoqhNunDLrakP5QklwW_LFQ13Uh_8CB5lPr_0smnA3SE0HGesdT5Eyq0IKLsQIVOUzdtZU//?imgmax=800" width="630" height="567" /></a> <font color="#cff301" size="4" face="Britannic Bold">OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo</font></p> Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-3507854821799673652010-03-19T09:08:00.001-07:002010-03-19T09:13:59.140-07:00Invazivne vrste riba u BiH<p align="justify">Alohtone vrste su dospijevale na prostor BiH direktnim uticajem covjeka u cilju uzgoja ili spontano. <br />Od invazivnih vrsta u vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje su dospjele iz kulture u slobodne vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera. Prirodna i vještacka jezera su staništa koja invazivne vrste lako osvajaju. Invazivne vrste riba nalazimo u hidroakumulacijama Salakovac, Grabovica, <br />Svitavsko jezero, Gorica, Bilecko jezero na Trebišnjici, Buško jezero, hidroakumulacijama na rijeci Vrbas, te Višegradsko jezero, Perucac i Zvornicko jezero na rijeci Drini. U prirodna jezera (Prokoško; Kotlanicko, Orlovacko, Crno, Bijelo, Donje Bare, Gornje Bare, Štirinsko i Kladopoljsko na Zelengori; Veliko i <br />Blatno jezero, Crno i Bijelo jezero na Treskavici; Blatacko jezero na Bjelašnici; Uloško jezero u podnožju Crvnja; Boracko jezero ispod Prenja; Blidinje jezero u Dugom Polju; izmedu Cvrsnice i Vrana; Idovacko na Raduši; Šatorsko na Šator pl.; Kukavicko, Rasticevsko i Turjaca na Kupresu; te Veliko i Malo Plivsko jezero) invazivne vrste su dospjele prilikom poribljavanja, nakon cega su u mnogim promijenile sliku biljnog i životinjskog svijeta.</p> <p align="justify">Krkuša Gobio gobio spada medu najznacajnije invazivne vrste riba kod nas. U toplijim hidroakumulacijma kao što su Bardaca, Hutovo Blato, Buško blato veoma je cesta babuška Carassius auratus gibelio. U neretvanskim hidroakumulacijama se pojavljuje i šaran Cyprinus carpio, koji dostiže izuzetno visoku brojnost populacija. Zbog nepažnje, iz mnogih ribogojilišta kontroli je izmakla i kalifornijska pastrmka, Oncorhynchus mykiss, dok je jezerska zlatovcica Salvelinus alpinus introducirana višekratnim poribljavanjima Neretve i hidroakumulacija. Invazivne vrste riba su u znacajnoj mjeri narušile strukturu ekosistema mnogih vodotoka. U posebnoj opasnosti se nalazi endemicni genofond, kao što je neretvanska mekousna pastrmka Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus. <br />Dolaskom invazivnih vrsta danas su posebno ugrožene endemicne vrste kraških rijeka i ponornica kao što su Paraphoxinus metohiense i Leuciscys svallize.</p> <p align="justify"><a href="http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/18%20-%20Invazivne%20vrste.pdf"><font size="1" face="Times New Roman"><em>Invazivne vrste (pdf)</em></font></a></p> Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-76300629092368237272010-02-06T19:11:00.000-08:002010-02-08T10:12:44.242-08:00Another set of data on S. dentex from Neretva from BTRGAlthough, I believe that results of this research are somewhat inconclusive, you can read its summary text below as posted on Balkan Trout Restoration Group blog.<br />
<br />
<div style="color: #ffe599;"><i>"In the past year, BTRG has performed a comprehensive genetic analysis of dentex trout from the River Neretva. This time we applied an extended set of molecular markers and included for comparison several specimens of "real glavatica" (i.e., marmorated trout from the Neretva), which were badly missing in our preliminary study.</i></div><div style="color: #ffe599;"><i>Contrary to our previous hypothesis, dentex trout turned out as genetically indistinct from marmorated trout of the Neretva. We assume that a phenotype characteristic of dentex trout had probably evolved as a consequence of specific local adaptation.</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7ID9Ue87QhDLf8d1YCDK1HFvkDYCHd51Tc0MuUSC2ZJlwT_r2vsDGy5MM3jcC-X88aK9Q4pqXLR1TkQO6NU0I8W7waoAzj-WSd_S_2iA_7qzA66u9lU4qbAWB88WuSkxHwEfbjTmH6DA/s1600-h/glavatica+i+zubatak+iz+neretve.jpg" imageanchor="1" linkindex="20" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="408" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7ID9Ue87QhDLf8d1YCDK1HFvkDYCHd51Tc0MuUSC2ZJlwT_r2vsDGy5MM3jcC-X88aK9Q4pqXLR1TkQO6NU0I8W7waoAzj-WSd_S_2iA_7qzA66u9lU4qbAWB88WuSkxHwEfbjTmH6DA/s640/glavatica+i+zubatak+iz+neretve.jpg" width="640" /></a></div><b> <i style="color: #f1c232;">Summary</i></b><br />
<i style="color: #ffe599;">The Balkan Peninsula is home to the most diverse collection of salmonids in the world. Nevertheless, many taxonomic uncertainties remain unresolved despite over a century of studies. Conservation of Balkan salmonid biodiversity hinges in large part upon addressing such uncertainties and is therefore of paramount importance. A notable example is found in the enigmatic Salmo dentex, which has been described by various authors in discontinuous populations ranging from the Aoos river in Greece to the Krka river drainage in Croatia. Current reports suggest it has disappeared from much of its previous range. At present, several contradictory opinions predominate on the taxonomic status of </i><i style="color: #ffe599;">S. dentex without any broad consensus. To help resolve this issue we performed a rigorous molecular genetic analysis using a robust array of mtDNA, microsatellite, and nuclear gene markers of so-called </i><i style="color: #ffe599;">S. dentex of the lower Neretva river drainage alongside other co-inhabiting endemic salmonids (i.e. </i><i style="color: #ffe599;">S. obtusirostris, S. marmoratus, S. trutta). Our results clearly showed three genetically distinct lineages of salmonids with </i><i style="color: #ffe599;">S. dentex being phenotypically distinct yet genetically indistinct from </i><i style="color: #ffe599;">S. marmoratus of the lower Neretva. Based on our results and previous molecular results on Montenegrin dentex, it is clear that </i><i style="color: #ffe599;">S. dentex is not a monophyletic lineage and should not be considered a distinct species on a genetic basis. We hypothesize </i><i style="color: #ffe599;">S. dentex to most likely be polyphyletic assemblage of fish sharing a similar life history and unified phenotype evolved as a consequence of specific local adaptation.</i> <span class="post-author vcard"> <i style="color: #f1c232;">Posted by</i> <a href="http://balkantrout.blogspot.com/2009/07/another-myth-busted.html" linkindex="21"><span class="fn">BTRG"</span></a></span><span class="post-timestamp"><a class="timestamp-link" href="http://balkantrout.blogspot.com/2009/07/another-myth-busted.html" linkindex="22" rel="bookmark" title="permanent link"><abbr class="published" title="2009-07-18T12:56:00+02:00"></abbr></a></span>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-2594313307317007980.post-28834788729017740522009-12-04T12:53:00.000-08:002011-05-13T14:53:01.289-07:00Genetic variation among trout in the River Neretva<div style="text-align: justify;">(<b><i>Excerpt from</i>:</b> "Genetic variation among trout in the River Neretva<br />
basin, Bosnia and Herzegovina" by A. Razpet, S. Sušnik, T. Jug and A. Snoj - <i><b>Balkan Trout Restoration Group</b></i> <a href="http://www.balkan-trout.com/" linkindex="91">http://www.balkan-trout.com</a><b>)</b></div><div style="text-align: justify;"><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS4hPGIz_yA9Av9M8viTTyOkJM_GQNk2ePRw0LqpaKXUsGDiHtVW0V9u9Jd6DBpnLp7wRG7veCArefyXsXkPLIFMF2zGea1RkOmlbPMeRVT2XwgnkD7DzHd7Yp-KNquOE5UZPwh8KEOOA/s1600/%2528ovu+koristim+u+NT%2529+Neretva+trout.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="195" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS4hPGIz_yA9Av9M8viTTyOkJM_GQNk2ePRw0LqpaKXUsGDiHtVW0V9u9Jd6DBpnLp7wRG7veCArefyXsXkPLIFMF2zGea1RkOmlbPMeRVT2XwgnkD7DzHd7Yp-KNquOE5UZPwh8KEOOA/s640/%2528ovu+koristim+u+NT%2529+Neretva+trout.jpg" width="640" /></a></div></div><a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">Mitochondrial DNA haplotypes, characteristic of the Adriatic, Danubian and Atlantic lineages of brown trout Salmo trutta and of Salmo obtusirostris were found in trout inhabiting the River Neretva basin. With the exception of the one associated with softmouth trout, haplotypes were not correlated with operational taxonomic units based on phenotype. Nuclear DNA analysis identified four genetic assemblages corresponding to S. obtusirostris, different geographically confined autochthonous S. trutta populations, introduced S. trutta and a genetically heterogeneous group located between S. obtusirostris and S. trutta in the dendrogram of individuals, indicating the existence of hybrid swarms in the Neretva basin. Genetic assemblages corresponding to Salmo marmoratus and the recently proposed Salmo cf. montenigrinus were not detected. The presence of genetic intermediates indicates that the studied taxa are not completely reproductively isolated and that genetic stability has been either anthropogenically interrupted or not yet achieved among Neretva trout. This finding should be considered in management decisions since such an unstable community must be particularly susceptible to breakdown in genetic population structure as a result of hybridization between native and nonnative introduced trout stocks. </div><div style="text-align: justify;"></div><div style="text-align: justify;"><i>INTRO</i> </div><div style="text-align: justify;">The present coastal areas of the south-western Balkans were never glaciated during the Pleistocene Ice Ages and have as such served as major European refugia for organisms. The existence of such refugia has been confirmed by phylogeographic studies of several non-fish taxa (Hewitt, 1996, 1999; Taberlet et al., 1998) and fish taxa (Bianco, 1990; Durand et al., 1999; Kotlik & Berrebi, 2001), including Salmo trutta L. (Garcia-Marin et al., 1999). The co-existing incipient and invading representatives have thus created an opportunity for hybridization and generation of hybrid swarms (Seehausen, 2004). Consequently, a high level of genetic diversity is expected in this region.</div><div style="text-align: justify;">The rivers of the south-western Balkans are grouped into three major catchments draining into the Black, Aegean and Adriatic seas. River Neretva and its tributaries represent the second largest (after River Drin) river system in the east Adriatic watershed and a central habitat for ichthyofauna in this area. Salmonids<br />
from the Neretva basin show considerable variation in many aspects of morphology, ecology and behaviour. It is therefore not surprising that on the basis of these characteristics, several species, i.e. S. trutta (brown trout), Salmo marmoratus Cuvier (marble trout), Salmo obtusirostris (Heckel) (softmouth trout), Salmo farioides (Karaman) and Salmo dentex (Heckel) were identified in earlier studies (Heckel, 1852; Karaman, 1937). The existence of S. trutta and S. obtusirostris in the Neretva basin has never been disputed (Karaman,<br />
1926; Vuković , 1982; Kosorić et al., 1983). Similarly, S. marmoratus has been widely recognized as occurring in the basin, but no genetic data have been presented to verify this taxon as synonymous with S. marmoratus of the northern Adriatic.</div><div style="text-align: justify;">The status of S. dentex and S. farioides has always been questionable due to inadequate original descriptions, rare sightings and absence of type material for S. farioides (Kottelat, 1997). On the basis of a recent morphological study (Delling, 2003), another new species that in morphology appears intermediate between S. trutta and S. obtusirostris’ has been spotted in River Neretva and tentatively designated Salmo cf. montenigrinus [referring to Trutta montenigrina (Karaman) from the River Morača, Montenegro]. For detailed chronology of descriptions of the Neretva trout and changes in their nomenclature, see Kottelat (1997) and Delling (2003). Natural hybrids such as S. obtusirostris S. trutta and S. marmoratus S. trutta have been observed and reported for the Neretva basin (Vuković , 1982). The hybridization between autochthonous taxa was confirmed also in a hatchery experiment performed in the fish farm located in the River Buna, a tributary in the lower part of the River Neretva (Kosorić & Vuković , 1969). However, introduction of non-native brown trout has also been practised in River Neretva (Vuković , 1982). For instance, several transfers of brown trout from different locations in Slovenia into the River Neretva were carried out several times during the period of the former Yugoslavia (J. Ocvirk, pers. comm.). According to local fishermen, the stocking of River Neretva with trout of unknown lineage from various fish farms in Bosnia and Herzegovina and elsewhere is still practised (S. Mustafić , pers. comm.). Moreover, stocking activities have never been well documented, especially in the disturbed post-war years, and no official information is therefore available regarding the purpose of stocking and the origin or the numbers of stocked fish. Despite the apparent complexity and disputed taxonomy of Salmo in the system, no systematic study has been undertaken to verify the various operational taxonomic units (OTUs) in the Neretva basin. Specifically, no phylogeographic comparisons with the commonly accepted evolutionary lineages of brown trout (Bernatchez, 2001; Suarez et al., 2001) have been performed and no studies have been undertaken in this river system in terms of possible interactions between native and introduced trout populations. Thus, it is clear that the status of Neretva trout is insufficiently determined. The main goal of the present study was, therefore, to answer the following questions. (1) Which mtDNA lineages exist in the Neretva basin? (2) Are there any population substructures? (3) Is there congruence among mtDNA lineages and any genetically determined substructures and operational taxonomic groups based on previous phenotypic inferences (i.e. with proposed species names)? Four microsatellite loci, which emerged as informative in the previous studies of Balkan trout (unpubl. data), were chosen for analysis along with the mtDNA control region (CR) and two nuclear gene regions [part of lactate dehydrogenase LDH-C1 and the C intron of growth hormone 2 (GH2C)], which have already been used in similar studies (Oakley & Phillips, 1999; Snoj et al., 2002; Phillips et al., 2004) and which therefore offer a suitable comparative experimental system. On the basis of lineage-specific mtDNA haplotypes and nuclear DNA data processed with a Bayesian approach, the authors also aimed to distinguish between indigenous and introduced trout and thus examine the impact, if any, of stocking.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><i>EVOLUTIONARY HISTORY CONSIDERATIONS</i></div><div style="text-align: justify;">Structured genetic composition along with high levels of morphological variation and low haplotype diversity within the native Neretva trout (S. obtusirostris is excluded from this consideration) may indicate relatively recent evolution of the detected assemblages. The maximum time of their independent evolution is connected with the proposed population expansion of the Adriatic lineage that probably took place c. 155 000 years ago in the western Mediterranean as a response to dynamic climate and sea level fluctuations (Cortey et al., 2004; Sušnik et al., 2007a). Although the haplotypes, AdN and Ad-s3 belong to the same evolutionary lineage, it is evident from the haplotype network (Fig. 2) that they do not represent contiguous haplotypes on the haplotype network. The absence of intermediate haplotypes and the prevalence of apomorphy in AdN additionally refute a common ancestry and rather indicate unique arrivals into the Neretva basin, probably as a consequence of successive colonization events. A bimodal mismatch distribution based on mtDNA CR haplotypes has been observed for the Adriatic drainage (Sušnik et al., 2007a), supporting the notion that the diversity of brown trout in the whole Adriatic drainage has been influenced by two colonization events. As the divergence between AdN and Ad-s3 exceeds even the net divergence between the Adriatic and Mediterranean clades (Cortey et al., 2004), it is assumed that the two haplotypes diverged in the initial phase of the Adriatic lineage formation. The haplotype AdN strongly outnumbers Ad-s3 and is more distant from the central haplotype on the network. It is therefore plausible that AdN represents a relict from the first wave of colonization, which followed the expansion within the Adriatic lineage, with Ad-s3 reaching the Neretva basin at a later stage. Wide distribution of the haplotype Ad-s3 throughout the Mediterranean [from the Adriatic rivers in Slovenia (Snoj, 2004) to the islands of Corsica and Sardinia (Bernatchez, 2001)] additionally supports the hypothesis of a more recent dispersal of brown trout bearing this haplotype. However, the indigenous state of haplotype AdN to the territory of the south-western Balkans has been supported by a recent finding of closely related haplotypes (AdPrz, DQ318129, Marić et al., 2006, Fig. 2; and AD-C1, DQ381567, Sušnik et al., 2007a) present in a neighbouring part of the Adriatic drainage. Since hybrids often exhibit novel or extreme characters compared with parental taxa (Rieseberg et al., 1999; Seehausen, 2004), hybridization between successively invading lineages may be one of the important factors that have contributed to the heterogeneous phenotypes of trout in the Neretva basin.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><i>CONSERVATION ASPECTS</i></div><div style="text-align: justify;">The results presented here clearly show that stocking of non-native trout lineages has been performed in the River Neretva basin; moreover, there are indications that introgression with the introduced brown trout alleles has already occurred. From a conservation point of view, this is an important issue as balance between the different sympatric genetic assemblages present in the basin must be, as a result of establishment of only weak reproductive barriers, very unstable and sensitive. Any abundant introductions, reflected in introgression of exotic alleles into indigenous genomes, may create a bridge for hybridization with native trout resulting in overall panmixia and extinction of the extant genetic assemblages. The harmful effects of such hybridization have already been demonstrated in Adriatic rivers, in the Soča basin in Slovenia and Italy, where S. marmoratus and Adriatic grayling (Thymallus thymallus L.) have almost been replaced by exotic brown trout and grayling introduced from River Sava (Berrebi et al., 2000; Susˇnik et al., 2004). Since the trout genealogy<br />
and demography in the Neretva basin are far more complicated than those in the River Soča, extreme caution in management decisions is recommended and any introductions of non-native fishes are to be emphatically discouraged.</div><i><b>(Balkan Trout Restoration Group</b></i> <a href="http://www.balkan-trout.com/">http://www.balkan-trout.com</a><b>)</b>Santahttp://www.blogger.com/profile/09532023654857467254noreply@blogger.com0