Ovaj pokret za vraćanje u prirodu ulovljenih riba je najvažnija radnja u
nizu mjera za očuvanje ribljih vrsta od izumiranja. Lijep je osjećaj
vidjeti sve više ribolovaca, i to naročito mladih, koji su se
opredjelili za ovaj pokret. Ubjeđen sam da će nam vode ponovo biti pune
zdravih i genetski čistih linija autohtonih, a ponegdje i endemskih
vrsta salmonida. Tek ćemo poslije moći da pratimo dalje rekorde u
veličini riba iz naših voda. Imaćemo mogućnost za više izlazaka u
ribolov, za dolazak više turista u naše krajeve, ali isto tako i daleko
veće lično zadovoljstvo većim mogućnostima ulova.
Paralelno sa širenjem ovog ličnog opredjeljenja treba nastojati da se riba što više sačuva od stresa i povreda prilikom ulova, izvlačenja, slikanja, otkačivanja i vraćanja. Pravi se dosta grešaka, najčešće nenamjernih, ali koje nesvjesno štete mogućnost preživljavanja po povratku u vodu.
Evo desetak prijedloga kako to osigurati:
1. Koristi samo udice bez kontra kuke (kukca – zaperka). Ako ih nemaš stisni kukac sa kliještima. Ne koristi nehrđajuce udice. Koristi stalno jednokuke, a nikako dvokuke ili trokuke. Danas postoje udice cirkularnog oblika, koje kače zamo za usta, a ne duboku u grlu.
2. Riba se na smije puno zamarati, već je treba privući što brže do sebe ili meredova. Zamaranje čini veći stres, a naročito toksično djelovanje mliječne kiseline, koje se stvara velikim naprezanjem misića, a to zna ostviti dugotrajne i nepopravljive promjene na mišićima i drugim organima.
3. Ne koristi pretanke najlone da bi mogao kraće zamarati ribu. Nije dobro da riba otrgne udicu i nestane sa njom.
4. Riba se oslobađa udice sa peanom dok je riba još u vodi. Ako udica leži duboko postoje pomoćna sredstva za otkačivanje udica iz dubine grla ribe.
5. Ako se mora koristiti meredov (mrežica za vađenje riba), onda ona mora biti bez čvorova. Najbolje je ribu ne izvlačiti iz vode, pa ni sa meredovom. Ni mala riba se ne smije vaditi iz vode podizanjem sa najlonom. Težina ribe povlači i oštećuje kičmenu moždinu, odmah uz mozak.
6. Riba se prihvata isključivo mokrim rukama, jer se tako manje oštećuje sluz, koja je zaštitni sloj. Na oštećenoj sluzi brzo se razvijaju gljivice.
7. Ne izvlači ribu iz vode, a naročito ne preko kamenja, trave i granja. Pazi na temperature ispod 0 stepeni Celzijusa, jer mraz brzo ošteti očne sluznice i time trajno ošteti vid ribe.
8. Oprezno sa fotografisanjem! Mnoge ribe mogu maksimalno biti samo minut – dva van vode. Dobri snimci se odlično prave sa ribom u vodi. Prilikom držanja riba se ne smije pritiskati, jer se oštećuju unutrašnji organi. Ribu treba oprezno prihvatiti dlanovima ruke sa trbušne strane.
9. Pastrmske ribe teško preživljavaju povratak u vodu čija je temperatura preko 18C.
10. Riba koja je zakačena duboko i krvavi iz grla ili škrga ima veoma malu šansu da preživi i u pravilu je ne treba vraćati. Ovaj stav može važiti za one koji to rade dobrovoljno, inače otvaraju se široke mogućnosti za zloupotrebe. Gdje je zabranjeno uzimanje riba, takve ribe treba odmah riješiti života udarcem bata (priest) po glavi.
Gledajući snimke iz emisija o ribolovu i amaterskim snimcima ili direktno kraj vode mogu se naći bezbrojni primjeri lošeg postupanja sa ulovljenom ribom prilikom bezkonačnog zamaranje, naročito otkačivanja, držanja i slikanja.
Iako zamaranje ribe izgleda kao pažnja, to je akt koji najviše stresava ribu i doprinosi lošoj mogućnosti peživljavanja. Šta reći kada se najlonom podigne mala riba i ”otrese” da sama otpadne sa udice? Vrlo se često može vidjeti kako se riba izvlači preko suhog i tvrdih predmeta, te ispada iz ruku po nekoliko puta, dok se napravi fotografija, pruža joj se ”prva pomoć” u plićaku povlačenjem za rep ”tamo-vamo”. Ako smo se opredjelili za vraćanje riba, onda se ribe trebaju što pravilnije tretirati u tom smislu i cilju.
Ako ne vraćamo ribu, onda je humana dužnost ribu što prije usmrtiti udarcem po glavi sa batom koji se uvijek nosi u ribolovu. Mnoge organizacije za zaštitu životinje imaju velikih primjedbi sportskim ribolovcima i to opravdano.
Paralelno sa širenjem ovog ličnog opredjeljenja treba nastojati da se riba što više sačuva od stresa i povreda prilikom ulova, izvlačenja, slikanja, otkačivanja i vraćanja. Pravi se dosta grešaka, najčešće nenamjernih, ali koje nesvjesno štete mogućnost preživljavanja po povratku u vodu.
Evo desetak prijedloga kako to osigurati:
1. Koristi samo udice bez kontra kuke (kukca – zaperka). Ako ih nemaš stisni kukac sa kliještima. Ne koristi nehrđajuce udice. Koristi stalno jednokuke, a nikako dvokuke ili trokuke. Danas postoje udice cirkularnog oblika, koje kače zamo za usta, a ne duboku u grlu.
2. Riba se na smije puno zamarati, već je treba privući što brže do sebe ili meredova. Zamaranje čini veći stres, a naročito toksično djelovanje mliječne kiseline, koje se stvara velikim naprezanjem misića, a to zna ostviti dugotrajne i nepopravljive promjene na mišićima i drugim organima.
3. Ne koristi pretanke najlone da bi mogao kraće zamarati ribu. Nije dobro da riba otrgne udicu i nestane sa njom.
4. Riba se oslobađa udice sa peanom dok je riba još u vodi. Ako udica leži duboko postoje pomoćna sredstva za otkačivanje udica iz dubine grla ribe.
5. Ako se mora koristiti meredov (mrežica za vađenje riba), onda ona mora biti bez čvorova. Najbolje je ribu ne izvlačiti iz vode, pa ni sa meredovom. Ni mala riba se ne smije vaditi iz vode podizanjem sa najlonom. Težina ribe povlači i oštećuje kičmenu moždinu, odmah uz mozak.
6. Riba se prihvata isključivo mokrim rukama, jer se tako manje oštećuje sluz, koja je zaštitni sloj. Na oštećenoj sluzi brzo se razvijaju gljivice.
7. Ne izvlači ribu iz vode, a naročito ne preko kamenja, trave i granja. Pazi na temperature ispod 0 stepeni Celzijusa, jer mraz brzo ošteti očne sluznice i time trajno ošteti vid ribe.
8. Oprezno sa fotografisanjem! Mnoge ribe mogu maksimalno biti samo minut – dva van vode. Dobri snimci se odlično prave sa ribom u vodi. Prilikom držanja riba se ne smije pritiskati, jer se oštećuju unutrašnji organi. Ribu treba oprezno prihvatiti dlanovima ruke sa trbušne strane.
9. Pastrmske ribe teško preživljavaju povratak u vodu čija je temperatura preko 18C.
10. Riba koja je zakačena duboko i krvavi iz grla ili škrga ima veoma malu šansu da preživi i u pravilu je ne treba vraćati. Ovaj stav može važiti za one koji to rade dobrovoljno, inače otvaraju se široke mogućnosti za zloupotrebe. Gdje je zabranjeno uzimanje riba, takve ribe treba odmah riješiti života udarcem bata (priest) po glavi.
Gledajući snimke iz emisija o ribolovu i amaterskim snimcima ili direktno kraj vode mogu se naći bezbrojni primjeri lošeg postupanja sa ulovljenom ribom prilikom bezkonačnog zamaranje, naročito otkačivanja, držanja i slikanja.
Iako zamaranje ribe izgleda kao pažnja, to je akt koji najviše stresava ribu i doprinosi lošoj mogućnosti peživljavanja. Šta reći kada se najlonom podigne mala riba i ”otrese” da sama otpadne sa udice? Vrlo se često može vidjeti kako se riba izvlači preko suhog i tvrdih predmeta, te ispada iz ruku po nekoliko puta, dok se napravi fotografija, pruža joj se ”prva pomoć” u plićaku povlačenjem za rep ”tamo-vamo”. Ako smo se opredjelili za vraćanje riba, onda se ribe trebaju što pravilnije tretirati u tom smislu i cilju.
Ako ne vraćamo ribu, onda je humana dužnost ribu što prije usmrtiti udarcem po glavi sa batom koji se uvijek nosi u ribolovu. Mnoge organizacije za zaštitu životinje imaju velikih primjedbi sportskim ribolovcima i to opravdano.
0 comments:
Post a Comment