Wednesday, November 24, 2010

Neretva, riba i naučnik

Ekološka kataklizma koja neumitno ubija Neretvu: 
Ihtiolog i smuđ, riba i naučnik štetočine

U 21. vijeku koji razotkriva nove prijetnje eko-sistemima širom svijeta ljudi su ipak shvatili mnoge stare pogreške i nalaze način kako da ih isprave. Između ostalih problema koji se danas mogu uspješno rješiti, i koji se više sigurno neče ponavljati (makar u civilizovanim zemljama), je i rehabilitacija riječnih eko-sistema, habitata i biodiverziteta. Riječni tokovi se vračaju u prvobitno, originalno stanje prije ljudskog djelovanja, u smislu hidrologije ali i u biološkom smislu. Ruše se hidroelektrane, uspostavljaju stara mrijestilišta, introducirane vrste se uništavaju a na njihovo mjesto se uvode nativne vrste, spašene i uzgojene vještački u projektima repopulacije autohtonim vrstama.

Smuđ/Pike-perch (Sander lucioperca) - pest/štetočina



U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini, "ihtiolozi" planiraju i studijski pripremaju uništenje jednog od najvažnijih salmonidnih habitata na planeti - rijeke Neretve. Rijeka Neretva je uvrštene u 10 najugroženijih kraških područja svijeta, zatim se svrstava u najvažnije rezervate endemizma u Mediteranskom bazenu prema IUCN-u i WWF-u te među 34 "vruče tačke" (hot spots) biodiverziteta sa visokim stepenom endemizma odnosno 12 u okviru samog Mediteranskom bazenu po CI-u a od Septembra 2010 kao jedna od 6 "vručih tačaka" Mediteranskog bazena (Mediterranean Basin Biodiversity Hotspot) u projektu "New International Conservation Plan" od strane Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF) i Conservation International (CI).

Pet velikih hidroelektrana (HE Rama, HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar) koje su izgrađene bez ikakvog obzira prema rijeci i živom svijetu u njoj, osim fizičke i hemijske devastacije potpuno su izmjenile biologiju Neretve. U svim akumulacijama autohtone ribe, uglavnom sve endemi Neretve i/ili jadranskog sliva zapadnog balkana su nestali a zamjenile su ih ciprinidne vrste među kojim su največu štetu (logično) nanjele populacije štetočina - smuđa i babuške. Međutim, umjesto da se u skladu sa razumom čovjeka 21.vjeka i trendovima zapada kojem stremimo uhvatimo u koštac sa problemom propadanja i uskoro definitivnog umiranja našeg najvrijednijeg prirodnog resursa, naši "stručnjaci", akademska zajednica, intelektualci, "istraživači" predlažu da se Neretva pretvori u megavate potapanjem u nizu kaskadnih jezera sve do izvora. Tako bi se gradile hidroelektrane čak i na dijelu koji je potpuno sačuvao djevičansku prirodu nepromjenjenu posljednjih najmanje pet miliona godina koliko su stare četiri endemske pastrmke koje u njoj još uvijek preživljavaju, što je ipak znak još uvijek koliko-toliko zdrave rijeke, zdravog eko-sistema. Ali ne zadugo, jer kako navode iz firme EFT HE Ulog doo., nakon formiranja hidroakumulacije ove hidroelektrane pristupiće se poribljavnju jezera smuđem, a prema navodnoj projektnoj studiji koju je izradio tim ihtiologa (u tekstu Hamovićevog "kurira" i saradnika magazina DANI iz Sarajeva radi se o dva eminentna profesora) sa Poljoprivrednog fakulteta univerziteta u Sarajevu (!?), a sve u namjeri, kako je izjavio direktor i vlasnik EFT iz Beograda Vuk Hamović na zvaničnom web sajtu firme, da se lokalnom stanovništvu omoguči bavljenje ribarstvom te na taj način doprinesse ekonomski održivom razvoju kraja i obezbjedi preživljavanje !!!

Ubrzo iz kompanije EFT u izjavama nekog Prokića i Vuka Hamovića nalazimo da je jedan od gore spomenute dvojice "stručnjaka" sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu niko drugi do profesor Samir Muhamedagić (ili je viši asistent kako se navodi na školskoj web stranici), a dio teksta u kojem se pominje i prenose razmišljanja i tvrdnje našeg uvaženog ihtiologa navodim u cijelosti:
Poljoprivredni fakultet univerziteta u Sarajevu je sprove sveobuhvatan ihtiološki uvid te je s tim u skladu projektovao/predvidio uticaj HE Ulog na ribe Neretve. Professor Samir Muhamedagić je ustvrdio da vodopad (?!) u selu Ljusići pretstavlja prirodnu prepreku za migraciju smuđa, te da brana HE Ulog neče negativno uticat (!!!) na stanje populacija dalje nizvodno. Professor Muhamedagic je takođe poentirao da je trenutno stanje ribljih populacija u Gornjoj Neretvi u vrlo zabrinjavajučem stanju, što je rezultat nedostatka zaštite, štetne ribolovne prakse kao i generalnog nedostatka brige tokom dužeg niza godina. "Program formiranja populacije smuđa u Gornjoj Neretvi na šta se kompanija EFT obavezala će dodatno unaprijediti i povečati riblji fond i značajno ispraviti ovaj problem (!?!), ali bi takođe trebalo osigurati lokalnom stanovništvu novi izvor sredstava za život"
Bio bih lično sretniji da se radi o triku i zloupotrebi ovog ihtiologa od strane srbijanske kompanije, te ako neko zna pouzdano o ćemu se radi, ako može potvrditi ili demantirat gornje navode, rado ću se javno izvinutu ili bar postaviti ponuđenu informaciju na blog.)
Kakva drskost !!! Kada bi udrženja ihtiologa ili biologa na nivo Mediterana, EU, UN, ili u sastavu IUCN-a, UNESCO-a ili sl.., djelovala poput advokatske komore, ovaj bi naš "stručnjak" bio izbačen iz profesije i zasluženo stavljen na stub srama.
Nema brige "stručnjak", biće zato SMUĐA u neograničenim količinama! (Foto: BTRG)


Bilo da se radi o laprdanju iz EFT u propagandne svrhe ili je profesor zaista studiozno pripremio biološku smrt rijeci Neretvi za šaku krvavih Arkanovih-Miloševićevih deviza ugrađenih u ovu kompaniju poslovnog im partnera i intimusa ove dvojice pokojnih balkanskih koljača, izrečeno u navedenom tekstu je besramni bezobrazluk. Odakle im hrabrost ?! Zar je tako tragična stvarnost našeg društva, toliko tragična da je teško povjerovati. Profesore Muhamedagiću sva mudrost svijeta sadržana u staroj narodnoj: "Ne sijeci granu na kojoj sjediš" vam se posrala na znanje.

Dakle, ihtiolozi BiH smatraju da je HE Ulog osim hidroelektrana, odlična prilika da se u najuzvodnije dijelove toka Gornje Neretve unese riba-štetočina koja je več opustošila Srednju Neretvu i polagano se kreče nizvodno, iz jezera u jezero, gdje će jednom kad dospije u Donju Neretvu ispod HE Mostar zaposjesti i ono malo staništa mekousne, zubatka, jadranske potočare i glavatice te ih otpremiti na stranice udžbenika biologije i istorije.
Eto to je sudbina najvažnijeg endemskog staništa u Mediteranu prema IUCN-u !

0 comments:

Post a Comment

Real Time Web Analytics