C&R Catch & Release - postupajmo ispravno (preuzmi text)

Ovaj pokret za vraćanje u prirodu ulovljenih riba je najvažnija radnja u nizu mjera za očuvanje ribljih vrsta od izumiranja. Lijep je osjećaj vidjeti sve više ribolovaca, i to naročito mladih, koji su se opredjelili za ovaj pokret. Ubjeđen sam da će nam vode ponovo biti pune zdravih i genetski čistih linija autohtonih, a ponegdje i endemskih vrsta salmonida. Tek ćemo poslije moći da pratimo dalje rekorde u veličini riba iz naših voda. Imaćemo mogućnost za više izlazaka u ribolov, za dolazak više turista u naše krajeve, ali isto tako i daleko veće lično zadovoljstvo većim mogućnostima ulova.
Paralelno sa širenjem ovog ličnog opredjeljenja treba nastojati da se riba što više sačuva od stresa i povreda prilikom ulova, izvlačenja, slikanja, otkačivanja i vraćanja. Pravi se dosta grešaka, najčešće nenamjernih, ali koje nesvjesno štete mogućnost preživljavanja po povratku u vodu.

GLAVATICA !

Kapitalna riba na slici je Salmo marmoratus (Lat.), Marble trout (English), ili kako je konjičani zovu GONJAVAC. 

Glavatica je neretvanska endemska vrsta koja je na granici potpunog uništenja. Uz neretvansku mekousnu pastrmku (Salmothimus obtusirostris), neretvanskog zubatka (Salmo dentex) te neretvansku potočnu pastrmku (Salmo trutta fario Adriatic linage), predstavlja najvredniji ali najugroženiji primjer bosanskohercegovačke ihtiofaune. U nedostatku brige države i nauke sve endemske ribe Neretve su prepuštene laganom nestajanju. Ova nebriga domaćih institucija i nauke se odražava i na rijetko ili nikako obračanje pažnje značajnih i uticajnih međunarodnih organizacija koje se brinu o biodiverzitetu širom svijeta.

Plemeniti endemi jedinstvene Neretve su ugroženi jer je ugrožena rijeka Neretva, koliko budemo u stanju sačuvati Neretvu tolkio ćemo biti uspješni u očuvanju njenih endemskih ribljih vrsta. 

Za sad je sva briga u rukama lokalnog konjičkog udruženja ribolovaca - OSR Konjic - čijom nam je zaslugom ova ljepotica i uljepšala ovogodišnje prolječe i otvorenje ribolova, te ukrasila još malo najljepšu rijeku na svijetu !

Neretva je Nil Bosne i Hercegovine, a glavatica, mekousna i zubatak su simboli bosanskohercegovačkog biodiverziteta - nešto kao bosanski polarni medvjed, tigar i panda, ali na žalost bez pažnje koju ljudi danas posvećuju ovim simbolima ugroženog biodiverziteta planete !

GLAVATICA i Imšir Haznadarević, Neretva u centru Konjica (Slika: sa Facebook profila A.B.)

Fotografija sretnog ribolovca Imšira Haznadarevića, na rijeci Neretvi iznad Stare Ćuprije u centru Konjica, napravljena je, nagađam, u danima nakon otvorenja ribolova 1.aprila 2013. Glavatica je uhvaćena, uslikana i vraćena, to je sigurno.
Prizor je lijep ali izuzetno rijedak, gotovo nevjerovatan. Još više je vrijedan velike pažnje, pažnje nauke i države, koja će na žalost izostati !

Četvorogodišnja totalna ZABRANA ribolova na mekousnu i glavaticu na Gornjoj Neretvi !

KONAČNO ! Staro-novo udruženje sportskih ribolovaca iz Konjica, sa svojim novim, mladim i školovanim kadrovima odlučili su staviti mekousnu i glavaticu, dvije neretvanske endemske pastrmke na rubu nestanka, pod četvorogodišnju totalnu zabranu ulova. Zabrana obuhvata sve vode u slivu Neretve koje su u brizi konjičkog udruženja.

 

 

Bh. ihtiologija postoji, …ne ozbiljno, …ma bez zajebancije !

Odavno se pitam gdje su mladi bh. ihtiolozi, biolozi, genetičari, koji bi svoje znanje i stručnost upotrijebili na izučavanje i zaštitu prirodnih bogatstava i genetske raznolikosti divlje flore i faune naše zemlje. Naravno, moje je interesovanje u tom smislu posebno okrenuto ka endemskim salmonidima rijeke Neretve ali i ostalim endemskim, autohtonim vrstama cijelog sliva te rijeke.  Evo, jedan dio odgovora sam pronašao na sluičajno otkrivenoj web stranici Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz Sarajeva.  Pa pogledajmo ko su i čime se bave ljudi iz ove ustanove.

Tekst kao izuzetak koji potvrđuje pravilo

     Izuzetak potvrđuje pravilo, a ovaj tekst u našim medijima je I više od izuzetka, on je pravo čudo. Osim u specijaliziranim web portalima, koji su za sad jedini medij koji se bavi ovom tematikom, ama baš nigdje I nikad nečete pronači ovakvu priču. Pa još ovako informativnu. Koga još, uostalom, u ovoj zemlji zanimaju takve trivijalnosti kao što je gotovo siguran nestanak (izumiranje) tri jedinstvene, endemske pastrmke, iz nezamislivo, nevjerovatno čiste I očuvane (još samo u gornjem toku, doduše – to je oko 85 km toka) Neretve !? Ko u ovoj zemlji ima predstavu o tome šta vrijedi genetska raznolikost I genetsko bogatstvo prirodne baštine ? Ko  je u ovoj zemlji zabrinut nad sudbinom ove rijeke koja je samo u posljednjih nekoliko godina, zbog svojih osobenosti, ljepote ali prije svega zadivljujuće čistote I jedinstvenog živog svijeta, privukla u zemlju više “sijedih” glava svijetskih mudraca nego sve drugo iz sfere nauke u nekoliko posljednjih decenija. Pitam se da li mi imamo naučnike, istraživače, nasljednike velikana kao što je rahmetli Nijaz Abadžić (dobitnik Povelje UNEP „Global 500“ ), koji je učinio više za BiH nego svi elektro I hidro inžinjeri sa političarima zajedno. Koji je slijedeči bosanac ili hercegovac koji će za svjetsku ekologiju I bh. nauku značiti 1% što je značio ovaj intelektualni đin I prirodoslovac bez premca. Uz dužno poštovanje Ivi Lučiću, Sulejmanu Redžiću, Avdi Sofradžiji, koje su to mlade snage, slijedeče generacije koje bi trebalo da se pobrinu da nam ne opustoše ovo malo zemlje. Gdje je njihov glas, ja ga ne čujem. Zanima li mlade ihtiologe sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu činjenica da im pod nosom protiče bh. ihtiološki eldorado, kakav se ne može pronači niti u jednom drugom kutku planete. Meni se čini, ne zanima !

Stvarnost je čak I mnogo odvratnija, potpuno nadrealna.

     Istinski je košmarna stvarnost naše ihtiologije, ekologije I uopšte zaštite bogate prirodne baštine naše zemlje kada jedan od vodečih bh. ihtiologa kolaborira sa kartelom Vuka Hamovića u planiranoj izgradnji HE Ulog. Ime mu je profesor Samir Muhamedagić koji se bavio Neretvom i neretvanskim endemskim pastrmkama posljednjih godina, sarađujući sa mnogobrojnim slovenačkim, hrvatskim, kanadskim, argentinskim, norveškim, španskim, itd. (BiH zaista nije privukla više internacionalnih učenjaka u posljednjih 3-4 decenije nego je to uspjelo Neretvi i njenom živučem blagu u samo nekoliko posljednjih godina) naučnicima koji su pohodili Neretvu zbog njenih endema koji izazivaju divljenje širom planete. Do duše okoristio se za probitak u karijeri, upoznajući se sa svijetskim autoritetima u polju, čak je jedan od glavnih protagonista osnivanja centra na Boračkom jezeru. Na kraju se, ipak, lijepo pokenjao na sve to dajući naučni legitimitet, sa aspekta ihtiologije, stravičnom projektu izgradnje HE Ulog i projektovanom poribljavanju buduće akumulacije invazivnim vrstama.
Sve se može pročitati na zvaničnom web site-u EFT-a (klikni na link).

     Na čuđenje autora članka, koji prenosim u cijelosti sa portala (SUTRA.BA), kako se iz Slovenije bezuspješno pokušva uvesti mlađ glavatice, kao I na njegovu konstataciju da se možda radi I o mahinacijama onih koji po zakonu imaju obavezu brinuti o Neretvi, a to su prije svih hidroelektrane a zatim I ribolovna udruženja, I koji se pravdaju činjenicom da nikako ne mogu da dođu do slovenačke mlađi glavatice, ja bih ipak ustvrdio da se slovenački ihtiolozi ponašaju u skladu sa zdravim razumom I zakonima, slovenačkim I internacionalnim. Shodno tome slovenski ihtiolozi nemaj namjeru jednu endemsku vrstu, za koju su potrošili decenije, cijelo bogatstvo I angažirali svu dostupnu im pamet kako bi je (glavaticu – sošku pastrvu) spasili od slične sudbine koju doživljava u Neretvi, dijeliti unaokolo kao da se radi o konzumnoj kalifornijskoj pastrmki ili šaranu. Da I ne govorimo da su upravo ti isti slovenački ihtiolozi najviše proučavali neretvanske endemske pastrmke pa najviše radova na tu temu dolazi upravo od njih, u skladu s tim je izvjesno kako soška pastrva I neretvanska glavatica imaju svoje osobenosti po kojim se i razlikuju. Elem, ne ide to baš tako, oni “istegli muda” da je spase a onda bosanci I hercegovci samo pokucaju na vrata I dajte treba I nama – “istegnimo” malo muda I mi gospodo I spasimo našeg “bengalskog tigra” I “polarnog medvjeda”, što naše neretvanske pastrmke, glavatica I mekousna, bez imalo dvojbe jesu I za našu zemlju I za prirodnu baštinu !

Na talasima apokalipse – “gorsko oko” uskoro “gradsko prkno”

Da li je moguće da će Boračko jezero doživjeti sudbinu strašniju od Igmana i Bjelašnice !?

Ima li iko namjeru da se usprotivi ovom horroru koji je nazvan: (Idejni) projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa "Borašnica" na Boračkom jezeru.

Da li je i ovo još jedan od razloga da se formiranja nacionalnih parkova u Gornjoj Neretvi nikada ne dese ?!

Brane na Neretvi, brana i betonska akumulacija (RHE) u srcu Visočice, "gradsko naselje" na Igmanu i Bjelašnici, novi ski-centar sa još jednim naseljem u Rakitnici sa južne strane Bjelašnice, "ekskluzivni" sportsko-rekreativni centar na Boračkom jezeru sa fudbalskim, teniskim terenima, hotelom, restoranima, kafanama, shop-ovima, možda i kakvim shoping centrom, jednom riječju "moderan grad" u netaknutoj prirodi Prenja i Borašnice !?

Šta znate o ovom sahranjevanju Boračkog jezera i planina Prenj i Borašnica, i šta mislite je li ovo "ono" što želimo (želite) ?!

Kome je smetao blog "Neretva River In Peril" - provaljen (hakovan) i obrisan !

Decembra 28, 2010 su mi upali u Google račun, YouTube kanal, Neretva River In Peril blog, naravno, sve što je imalo veze sa Neretvom i energetskim lobijem, branama, EFT i sl. je obrisano i zatvoreno - smeta im kad želite iskazati svoje mišljenje ili protivljenje !!!

Velika govna, dodao bih!

Prvi put od kad sam na Internetu doživio sam da mi neko provali u (Google) račun, rasturi i zatvori YouTube kanal sa klipovima o Neretvi i branama, video klipove o endemskim neretvanskim pastrmkama; zatim uđe na Blogger i obriše mi 7 blogova od kojeh su mi najvažniji 2, onaj o Neretvi  (http://neretva-riverinperil.blogspot.com) i ovaj o neretvanskim pastrmkama !

Uspio sam povratiti Google račun i djelimično Blogger, međutim od 7 blogova nisam vratio najvažniji, Neretva River In Peril o Gornjoj Neretvi i branama, a YouTube je sjeban i nisam vratio ni račun pa tako ni video-klipove.

Nadam da je stvar potpuno jasna, bezobzira...

Santa

Fish Removal Aiding Native Species

Fish Removal Aiding Native Species

From: Associated Press

Published November 30, 2005 12:00 AM

FLAGSTAFF, Ariz. — Efforts to remove non-native fish from parts of the Colorado River appear to be working, with rising numbers of native fish being reported by fish-removal crews.

River damming leads to dramatic decline in native fish numbers

River damming leads to dramatic decline in native fish numbers

From: Society for Experimental Biology

Published July 10, 2008 08:50 AM

Damming of the Colorado River over the last century, alongside introduction of game fish species, has led to an extensive decline in numbers of native fish whilst introduced species have flourished. Scientists have found that physical changes which occur to a river when it is dammed have had an adverse effect only on native fish, due to differences in their life histories. Armed with this knowledge, they have made proposals to management agencies, which, if implemented, could reverse the loss of native species not only in the Colorado but on a country or even world-wide scale. Dr Alice Gibb from Northern Arizona University will be presenting her research on Thursday 10th July at the Society for Experimental Biology's Annual Meeting in Marseille.

Neretva, riba i naučnik

Ekološka kataklizma koja neumitno ubija Neretvu: 

Ihtiolog i smuđ, riba i naučnik štetočine

U 21. vijeku koji razotkriva nove prijetnje eko-sistemima širom svijeta ljudi su ipak shvatili mnoge stare pogreške i nalaze način kako da ih isprave. Između ostalih problema koji se danas mogu uspješno rješiti, i koji se više sigurno neče ponavljati (makar u civilizovanim zemljama), je i rehabilitacija riječnih eko-sistema, habitata i biodiverziteta. Riječni tokovi se vračaju u prvobitno, originalno stanje prije ljudskog djelovanja, u smislu hidrologije ali i u biološkom smislu. Ruše se hidroelektrane, uspostavljaju stara mrijestilišta, introducirane vrste se uništavaju a na njihovo mjesto se uvode nativne vrste, spašene i uzgojene vještački u projektima repopulacije autohtonim vrstama.

Smuđ/Pike-perch (Sander lucioperca) - pest/štetočina

Mladica (Hucho hucho) - uspješno obavljena vještačka oplodnja ikre mladice i proizvedena mlađ u Bosanskoj Krupi, BiH

 

Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH

April 12th, 2010

Uposlenici DOO  “Eko riba Krušnica” iz Bosanske Krupe su napravili istorijski iskorak u proizvodnji salmonidnih vrsta mladji na prostoru BiH.

Uspješno je obavljeno prva umjetna oplodnja ikre Mladice.

Pored uposlenika Eko riba Krušnica, u ovaj projekt su bili uključeni naši prijatelji i stručnjaci u polju ribarstva iz Mađarske gosp. Peter Andreas te Njemačke gosp. Werner Frank.

Naravno, svoj doprinos su u cjeloj priči dali i članovi USR “Krušnica” iz Bosanske Krupe.

 

Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH

Izvještaj o posjeti Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru - Zeleni-Neretva

Na Boračkom jezeru več neko vrijeme postoji Centru za ribarstvo s ciljem da se prvenstveno brine o endemskim pastrmkama rijeke Neretve. O dosadašnjem radu Centra nas izvještavaju predstavnici Zeleni-Neretva udruženja

Izvršena posjeta Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru

17 May 2010

Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica posjetili su 13.05.2010. g. Centar za ribarstvo na Boračkom jezeru. Domaćini iz Centra su se potrudili da što bolje predstave rad ove institucije, a posebna pažnja je usmjerena na uzgoj ugroženih autohtonih ribljih vrsta. Domaćini navode da je ovaj Centar i osnovan prvenstveno sa ciljem uzgoja autohtonih salmonidnih vrsta koje su uslijed niza faktora dovedene na rub opstanka.

2004 – 2010 –– Kako su “Zeleni-Neretva” Konjic pokušavali probuditi interes za spašavanje GLAVATICE u Gornjoj Neretvi

 

Glavatice u Gornjoj Neretvi, Glavatičevo 2009 god.

Često su “Zeleni-Neretva” Konjic pozivali na konkretne akcije spašavanja i zaštite neretvanske glavatice. Apelirali su na sve zainteresirane, od ribolovnih i raznih eko udruženja do opština duž cijele Neretve i federalnih ministarstava, zatim na univerzitete u Mostaru i Sarajevu, naučne i turitičke zajednice, ali bez posebnog efekta. Država nikad nije ni pokušala ozakoniti mjere zaštite i omogučiti sankcije protiv prekršioca, obrazovno-naučne ustanove se nisu organizovano bavile ni glavaticom ni mekousnom ni zubatkom, kao ni ciprinidnim endemima sliva Neretve, čak ni kada su po Neretvi “skakali” ihtiolozi iz Slovenije i Hrvatske i radeći upravo njihov posao, posao bh. naučnika. Ipak je najstrašnija činjenica da su ribolovci i ljubitelji prirode potpuno ignorisali upozorenja da je glavatica pred potpunim nestankom iz Neretve, pa se krivolov na Gornjoj Neretvi odvijao nesmanjenim intezitetom.

Sve u svemu, ove dvije glavatice sa fotografija ne duguju svoj život i svoju veličinu brižnim bosancima i hercegovcima nego pukoj sreči.

Santa

Endemics and endangered salmonids from the Neretva on IUCN Red List

Izvod iz IUCN Crvene liste - Excerpt from IUCN Red List -

Glavatica (Salmo marmoratus) – Ž I V I !!!

 G l a v a t i c a (Salmo marmoratus), rijeka N e r e t v a, Glavatičevo, Župa !!!

Gotovo je nevjerovatno da u gornjem toku Neretve (od Konjica preko Glavatičeva prema izvoru) još uvijek može da se vidi ovaj prizor. Koliko je rijedak govori i činjenica da su ihtiolozi sa Balkan Truot Restoration instituta u nekoliko navrata posljednjih godina bezuspješno pokušavali uloviti bar jedan primjerak radi genetskog markiranja. Ova fotka prava je rijetkost jer je riba koju vidite na njoj, endemska neretvanska glavatica, pred izumiranjem.

 OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo

Invazivne vrste riba u BiH

Alohtone vrste su dospijevale na prostor BiH direktnim uticajem covjeka u cilju uzgoja ili spontano.
Od invazivnih vrsta u vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje su dospjele iz kulture u slobodne vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera. Prirodna i vještacka jezera su staništa koja invazivne vrste lako osvajaju. Invazivne vrste riba nalazimo u hidroakumulacijama Salakovac, Grabovica,
Svitavsko jezero, Gorica, Bilecko jezero na Trebišnjici, Buško jezero, hidroakumulacijama na rijeci Vrbas, te Višegradsko jezero, Perucac i Zvornicko jezero na rijeci Drini. U prirodna jezera (Prokoško; Kotlanicko, Orlovacko, Crno, Bijelo, Donje Bare, Gornje Bare, Štirinsko i Kladopoljsko na Zelengori; Veliko i
Blatno jezero, Crno i Bijelo jezero na Treskavici; Blatacko jezero na Bjelašnici; Uloško jezero u podnožju Crvnja; Boracko jezero ispod Prenja; Blidinje jezero u Dugom Polju; izmedu Cvrsnice i Vrana; Idovacko na Raduši; Šatorsko na Šator pl.; Kukavicko, Rasticevsko i Turjaca na Kupresu; te Veliko i Malo Plivsko jezero) invazivne vrste su dospjele prilikom poribljavanja, nakon cega su u mnogim promijenile sliku biljnog i životinjskog svijeta.

Krkuša Gobio gobio spada medu najznacajnije invazivne vrste riba kod nas. U toplijim hidroakumulacijma kao što su Bardaca, Hutovo Blato, Buško blato veoma je cesta babuška Carassius auratus gibelio. U neretvanskim hidroakumulacijama se pojavljuje i šaran Cyprinus carpio, koji dostiže izuzetno visoku brojnost populacija. Zbog nepažnje, iz mnogih ribogojilišta kontroli je izmakla i kalifornijska pastrmka, Oncorhynchus mykiss, dok je jezerska zlatovcica Salvelinus alpinus introducirana višekratnim poribljavanjima Neretve i hidroakumulacija. Invazivne vrste riba su u znacajnoj mjeri narušile strukturu ekosistema mnogih vodotoka. U posebnoj opasnosti se nalazi endemicni genofond, kao što je neretvanska mekousna pastrmka Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus.
Dolaskom invazivnih vrsta danas su posebno ugrožene endemicne vrste kraških rijeka i ponornica kao što su Paraphoxinus metohiense i Leuciscys svallize.

Invazivne vrste (pdf)

Another set of data on S. dentex from Neretva from BTRG

Although, I believe that results of this research are somewhat inconclusive, you can read its summary text below as posted on Balkan Trout Restoration Group blog.

"In the past year, BTRG has performed a comprehensive genetic analysis of dentex trout from the River Neretva. This time we applied an extended set of molecular markers and included for comparison several specimens of "real glavatica" (i.e., marmorated trout from the Neretva), which were badly missing in our preliminary study.

Contrary to our previous hypothesis, dentex trout turned out as genetically indistinct from marmorated trout of the Neretva. We assume that a phenotype characteristic of dentex trout had probably evolved as a consequence of specific local adaptation.

 Summary
The Balkan Peninsula is home to the most diverse collection of salmonids in the world. Nevertheless, many taxonomic uncertainties remain unresolved despite over a century of studies. Conservation of Balkan salmonid biodiversity hinges in large part upon addressing such uncertainties and is therefore of paramount importance. A notable example is found in the enigmatic Salmo dentex, which has been described by various authors in discontinuous populations ranging from the Aoos river in Greece to the Krka river drainage in Croatia. Current reports suggest it has disappeared from much of its previous range. At present, several contradictory opinions predominate on the taxonomic status of S. dentex without any broad consensus. To help resolve this issue we performed a rigorous molecular genetic analysis using a robust array of mtDNA, microsatellite, and nuclear gene markers of so-called S. dentex of the lower Neretva river drainage alongside other co-inhabiting endemic salmonids (i.e. S. obtusirostris, S. marmoratus, S. trutta). Our results clearly showed three genetically distinct lineages of salmonids with S. dentex being phenotypically distinct yet genetically indistinct from S. marmoratus of the lower Neretva. Based on our results and previous molecular results on Montenegrin dentex, it is clear that S. dentex is not a monophyletic lineage and should not be considered a distinct species on a genetic basis. We hypothesize S. dentex to most likely be polyphyletic assemblage of fish sharing a similar life history and unified phenotype evolved as a consequence of specific local adaptation. Posted by BTRG"

Genetic variation among trout in the River Neretva

(Excerpt from: "Genetic variation among trout in the River Neretva
basin, Bosnia and Herzegovina" by A. Razpet, S. Sušnik, T. Jug and A. Snoj - Balkan Trout Restoration Group http://www.balkan-trout.com)