Bh. ihtiologija postoji, …ne ozbiljno, …ma bez zajebancije !

Odavno se pitam gdje su mladi bh. ihtiolozi, biolozi, genetičari, koji bi svoje znanje i stručnost upotrijebili na izučavanje i zaštitu prirodnih bogatstava i genetske raznolikosti divlje flore i faune naše zemlje. Naravno, moje je interesovanje u tom smislu posebno okrenuto ka endemskim salmonidima rijeke Neretve ali i ostalim endemskim, autohtonim vrstama cijelog sliva te rijeke.  Evo, jedan dio odgovora sam pronašao na sluičajno otkrivenoj web stranici Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz Sarajeva.  Pa pogledajmo ko su i čime se bave ljudi iz ove ustanove.

Tekst kao izuzetak koji potvrđuje pravilo

     Izuzetak potvrđuje pravilo, a ovaj tekst u našim medijima je I više od izuzetka, on je pravo čudo. Osim u specijaliziranim web portalima, koji su za sad jedini medij koji se bavi ovom tematikom, ama baš nigdje I nikad nečete pronači ovakvu priču. Pa još ovako informativnu. Koga još, uostalom, u ovoj zemlji zanimaju takve trivijalnosti kao što je gotovo siguran nestanak (izumiranje) tri jedinstvene, endemske pastrmke, iz nezamislivo, nevjerovatno čiste I očuvane (još samo u gornjem toku, doduše – to je oko 85 km toka) Neretve !? Ko u ovoj zemlji ima predstavu o tome šta vrijedi genetska raznolikost I genetsko bogatstvo prirodne baštine ? Ko  je u ovoj zemlji zabrinut nad sudbinom ove rijeke koja je samo u posljednjih nekoliko godina, zbog svojih osobenosti, ljepote ali prije svega zadivljujuće čistote I jedinstvenog živog svijeta, privukla u zemlju više “sijedih” glava svijetskih mudraca nego sve drugo iz sfere nauke u nekoliko posljednjih decenija. Pitam se da li mi imamo naučnike, istraživače, nasljednike velikana kao što je rahmetli Nijaz Abadžić (dobitnik Povelje UNEP „Global 500“ ), koji je učinio više za BiH nego svi elektro I hidro inžinjeri sa političarima zajedno. Koji je slijedeči bosanac ili hercegovac koji će za svjetsku ekologiju I bh. nauku značiti 1% što je značio ovaj intelektualni đin I prirodoslovac bez premca. Uz dužno poštovanje Ivi Lučiću, Sulejmanu Redžiću, Avdi Sofradžiji, koje su to mlade snage, slijedeče generacije koje bi trebalo da se pobrinu da nam ne opustoše ovo malo zemlje. Gdje je njihov glas, ja ga ne čujem. Zanima li mlade ihtiologe sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu činjenica da im pod nosom protiče bh. ihtiološki eldorado, kakav se ne može pronači niti u jednom drugom kutku planete. Meni se čini, ne zanima !

Stvarnost je čak I mnogo odvratnija, potpuno nadrealna.

     Istinski je košmarna stvarnost naše ihtiologije, ekologije I uopšte zaštite bogate prirodne baštine naše zemlje kada jedan od vodečih bh. ihtiologa kolaborira sa kartelom Vuka Hamovića u planiranoj izgradnji HE Ulog. Ime mu je profesor Samir Muhamedagić koji se bavio Neretvom i neretvanskim endemskim pastrmkama posljednjih godina, sarađujući sa mnogobrojnim slovenačkim, hrvatskim, kanadskim, argentinskim, norveškim, španskim, itd. (BiH zaista nije privukla više internacionalnih učenjaka u posljednjih 3-4 decenije nego je to uspjelo Neretvi i njenom živučem blagu u samo nekoliko posljednjih godina) naučnicima koji su pohodili Neretvu zbog njenih endema koji izazivaju divljenje širom planete. Do duše okoristio se za probitak u karijeri, upoznajući se sa svijetskim autoritetima u polju, čak je jedan od glavnih protagonista osnivanja centra na Boračkom jezeru. Na kraju se, ipak, lijepo pokenjao na sve to dajući naučni legitimitet, sa aspekta ihtiologije, stravičnom projektu izgradnje HE Ulog i projektovanom poribljavanju buduće akumulacije invazivnim vrstama.
Sve se može pročitati na zvaničnom web site-u EFT-a (klikni na link).

     Na čuđenje autora članka, koji prenosim u cijelosti sa portala (SUTRA.BA), kako se iz Slovenije bezuspješno pokušva uvesti mlađ glavatice, kao I na njegovu konstataciju da se možda radi I o mahinacijama onih koji po zakonu imaju obavezu brinuti o Neretvi, a to su prije svih hidroelektrane a zatim I ribolovna udruženja, I koji se pravdaju činjenicom da nikako ne mogu da dođu do slovenačke mlađi glavatice, ja bih ipak ustvrdio da se slovenački ihtiolozi ponašaju u skladu sa zdravim razumom I zakonima, slovenačkim I internacionalnim. Shodno tome slovenski ihtiolozi nemaj namjeru jednu endemsku vrstu, za koju su potrošili decenije, cijelo bogatstvo I angažirali svu dostupnu im pamet kako bi je (glavaticu – sošku pastrvu) spasili od slične sudbine koju doživljava u Neretvi, dijeliti unaokolo kao da se radi o konzumnoj kalifornijskoj pastrmki ili šaranu. Da I ne govorimo da su upravo ti isti slovenački ihtiolozi najviše proučavali neretvanske endemske pastrmke pa najviše radova na tu temu dolazi upravo od njih, u skladu s tim je izvjesno kako soška pastrva I neretvanska glavatica imaju svoje osobenosti po kojim se i razlikuju. Elem, ne ide to baš tako, oni “istegli muda” da je spase a onda bosanci I hercegovci samo pokucaju na vrata I dajte treba I nama – “istegnimo” malo muda I mi gospodo I spasimo našeg “bengalskog tigra” I “polarnog medvjeda”, što naše neretvanske pastrmke, glavatica I mekousna, bez imalo dvojbe jesu I za našu zemlju I za prirodnu baštinu !

Na talasima apokalipse – “gorsko oko” uskoro “gradsko prkno”

Da li je moguće da će Boračko jezero doživjeti sudbinu strašniju od Igmana i Bjelašnice !?

Ima li iko namjeru da se usprotivi ovom horroru koji je nazvan: (Idejni) projekat ekskluzivnog turističkog kompleksa "Borašnica" na Boračkom jezeru.

Da li je i ovo još jedan od razloga da se formiranja nacionalnih parkova u Gornjoj Neretvi nikada ne dese ?!

Brane na Neretvi, brana i betonska akumulacija (RHE) u srcu Visočice, "gradsko naselje" na Igmanu i Bjelašnici, novi ski-centar sa još jednim naseljem u Rakitnici sa južne strane Bjelašnice, "ekskluzivni" sportsko-rekreativni centar na Boračkom jezeru sa fudbalskim, teniskim terenima, hotelom, restoranima, kafanama, shop-ovima, možda i kakvim shoping centrom, jednom riječju "moderan grad" u netaknutoj prirodi Prenja i Borašnice !?

Šta znate o ovom sahranjevanju Boračkog jezera i planina Prenj i Borašnica, i šta mislite je li ovo "ono" što želimo (želite) ?!

Kome je smetao blog "Neretva River In Peril" - provaljen (hakovan) i obrisan !

Decembra 28, 2010 su mi upali u Google račun, YouTube kanal, Neretva River In Peril blog, naravno, sve što je imalo veze sa Neretvom i energetskim lobijem, branama, EFT i sl. je obrisano i zatvoreno - smeta im kad želite iskazati svoje mišljenje ili protivljenje !!!

Velika govna, dodao bih!

Prvi put od kad sam na Internetu doživio sam da mi neko provali u (Google) račun, rasturi i zatvori YouTube kanal sa klipovima o Neretvi i branama, video klipove o endemskim neretvanskim pastrmkama; zatim uđe na Blogger i obriše mi 7 blogova od kojeh su mi najvažniji 2, onaj o Neretvi  (http://neretva-riverinperil.blogspot.com) i ovaj o neretvanskim pastrmkama !

Uspio sam povratiti Google račun i djelimično Blogger, međutim od 7 blogova nisam vratio najvažniji, Neretva River In Peril o Gornjoj Neretvi i branama, a YouTube je sjeban i nisam vratio ni račun pa tako ni video-klipove.

Nadam da je stvar potpuno jasna, bezobzira...

Santa

Fish Removal Aiding Native Species

Fish Removal Aiding Native Species

From: Associated Press

Published November 30, 2005 12:00 AM

FLAGSTAFF, Ariz. — Efforts to remove non-native fish from parts of the Colorado River appear to be working, with rising numbers of native fish being reported by fish-removal crews.

River damming leads to dramatic decline in native fish numbers

River damming leads to dramatic decline in native fish numbers

From: Society for Experimental Biology

Published July 10, 2008 08:50 AM

Damming of the Colorado River over the last century, alongside introduction of game fish species, has led to an extensive decline in numbers of native fish whilst introduced species have flourished. Scientists have found that physical changes which occur to a river when it is dammed have had an adverse effect only on native fish, due to differences in their life histories. Armed with this knowledge, they have made proposals to management agencies, which, if implemented, could reverse the loss of native species not only in the Colorado but on a country or even world-wide scale. Dr Alice Gibb from Northern Arizona University will be presenting her research on Thursday 10th July at the Society for Experimental Biology's Annual Meeting in Marseille.

Neretva, riba i naučnik

Ekološka kataklizma koja neumitno ubija Neretvu: 

Ihtiolog i smuđ, riba i naučnik štetočine

U 21. vijeku koji razotkriva nove prijetnje eko-sistemima širom svijeta ljudi su ipak shvatili mnoge stare pogreške i nalaze način kako da ih isprave. Između ostalih problema koji se danas mogu uspješno rješiti, i koji se više sigurno neče ponavljati (makar u civilizovanim zemljama), je i rehabilitacija riječnih eko-sistema, habitata i biodiverziteta. Riječni tokovi se vračaju u prvobitno, originalno stanje prije ljudskog djelovanja, u smislu hidrologije ali i u biološkom smislu. Ruše se hidroelektrane, uspostavljaju stara mrijestilišta, introducirane vrste se uništavaju a na njihovo mjesto se uvode nativne vrste, spašene i uzgojene vještački u projektima repopulacije autohtonim vrstama.

Smuđ/Pike-perch (Sander lucioperca) - pest/štetočina