Monday, August 23, 2010

Mladica (Hucho hucho) - uspješno obavljena vještačka oplodnja ikre mladice i proizvedena mlađ u Bosanskoj Krupi, BiH

 

Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH

April 12th, 2010

Uposlenici DOO  “Eko riba Krušnica” iz Bosanske Krupe su napravili istorijski iskorak u proizvodnji salmonidnih vrsta mladji na prostoru BiH.

Uspješno je obavljeno prva umjetna oplodnja ikre Mladice.

Pored uposlenika Eko riba Krušnica, u ovaj projekt su bili uključeni naši prijatelji i stručnjaci u polju ribarstva iz Mađarske gosp. Peter Andreas te Njemačke gosp. Werner Frank.

Naravno, svoj doprinos su u cjeloj priči dali i članovi USR “Krušnica” iz Bosanske Krupe.

24500_1115046494581_1779533715_225612_2627899_n24500_1115039694411_1779533715_225574_5881828_n24500_1115036614334_1779533715_225565_2194941_n
 
24500_1115036454330_1779533715_225561_5430492_n24500_1115034014269_1779533715_225552_3635786_n24500_1115033974268_1779533715_225551_3377752_n
Proizvodnja mlađi mladice « Bistro BiH

Sunday, August 1, 2010

Izvještaj o posjeti Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru - Zeleni-Neretva

Na Boračkom jezeru več neko vrijeme postoji Centru za ribarstvo s ciljem da se prvenstveno brine o endemskim pastrmkama rijeke Neretve. O dosadašnjem radu Centra nas izvještavaju predstavnici Zeleni-Neretva udruženja

Izvršena posjeta Centru za ribarstvo na Boračkom jezeru

17 May 2010

Image Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica posjetili su 13.05.2010. g. Centar za ribarstvo na Boračkom jezeru. Domaćini iz Centra su se potrudili da što bolje predstave rad ove institucije, a posebna pažnja je usmjerena na uzgoj ugroženih autohtonih ribljih vrsta. Domaćini navode da je ovaj Centar i osnovan prvenstveno sa ciljem uzgoja autohtonih salmonidnih vrsta koje su uslijed niza faktora dovedene na rub opstanka.

Tuesday, May 11, 2010

2004 – 2010 –– Kako su “Zeleni-Neretva” Konjic pokušavali probuditi interes za spašavanje GLAVATICE u Gornjoj Neretvi

  1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo
Glavatice u Gornjoj Neretvi, Glavatičevo 2009 god.
Često su “Zeleni-Neretva” Konjic pozivali na konkretne akcije spašavanja i zaštite neretvanske glavatice. Apelirali su na sve zainteresirane, od ribolovnih i raznih eko udruženja do opština duž cijele Neretve i federalnih ministarstava, zatim na univerzitete u Mostaru i Sarajevu, naučne i turitičke zajednice, ali bez posebnog efekta. Država nikad nije ni pokušala ozakoniti mjere zaštite i omogučiti sankcije protiv prekršioca, obrazovno-naučne ustanove se nisu organizovano bavile ni glavaticom ni mekousnom ni zubatkom, kao ni ciprinidnim endemima sliva Neretve, čak ni kada su po Neretvi “skakali” ihtiolozi iz Slovenije i Hrvatske i radeći upravo njihov posao, posao bh. naučnika. Ipak je najstrašnija činjenica da su ribolovci i ljubitelji prirode potpuno ignorisali upozorenja da je glavatica pred potpunim nestankom iz Neretve, pa se krivolov na Gornjoj Neretvi odvijao nesmanjenim intezitetom.
Sve u svemu, ove dvije glavatice sa fotografija ne duguju svoj život i svoju veličinu brižnim bosancima i hercegovcima nego pukoj sreči.
Santa

Tuesday, March 30, 2010

Glavatica (Salmo marmoratus) – Ž I V I !!!

 G l a v a t i c a (Salmo marmoratus), rijeka N e r e t v a, Glavatičevo, Župa !!!

Gotovo je nevjerovatno da u gornjem toku Neretve (od Konjica preko Glavatičeva prema izvoru) još uvijek može da se vidi ovaj prizor. Koliko je rijedak govori i činjenica da su ihtiolozi sa Balkan Truot Restoration instituta u nekoliko navrata posljednjih godina bezuspješno pokušavali uloviti bar jedan primjerak radi genetskog markiranja. Ova fotka prava je rijetkost jer je riba koju vidite na njoj, endemska neretvanska glavatica, pred izumiranjem.

1 - OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo OSR Konjic - Glavatica ulovljena u Fly fishing reviru Glavatičevo

Friday, March 19, 2010

Invazivne vrste riba u BiH

Alohtone vrste su dospijevale na prostor BiH direktnim uticajem covjeka u cilju uzgoja ili spontano.
Od invazivnih vrsta u vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje su dospjele iz kulture u slobodne vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera. Prirodna i vještacka jezera su staništa koja invazivne vrste lako osvajaju. Invazivne vrste riba nalazimo u hidroakumulacijama Salakovac, Grabovica,
Svitavsko jezero, Gorica, Bilecko jezero na Trebišnjici, Buško jezero, hidroakumulacijama na rijeci Vrbas, te Višegradsko jezero, Perucac i Zvornicko jezero na rijeci Drini. U prirodna jezera (Prokoško; Kotlanicko, Orlovacko, Crno, Bijelo, Donje Bare, Gornje Bare, Štirinsko i Kladopoljsko na Zelengori; Veliko i
Blatno jezero, Crno i Bijelo jezero na Treskavici; Blatacko jezero na Bjelašnici; Uloško jezero u podnožju Crvnja; Boracko jezero ispod Prenja; Blidinje jezero u Dugom Polju; izmedu Cvrsnice i Vrana; Idovacko na Raduši; Šatorsko na Šator pl.; Kukavicko, Rasticevsko i Turjaca na Kupresu; te Veliko i Malo Plivsko jezero) invazivne vrste su dospjele prilikom poribljavanja, nakon cega su u mnogim promijenile sliku biljnog i životinjskog svijeta.

Krkuša Gobio gobio spada medu najznacajnije invazivne vrste riba kod nas. U toplijim hidroakumulacijma kao što su Bardaca, Hutovo Blato, Buško blato veoma je cesta babuška Carassius auratus gibelio. U neretvanskim hidroakumulacijama se pojavljuje i šaran Cyprinus carpio, koji dostiže izuzetno visoku brojnost populacija. Zbog nepažnje, iz mnogih ribogojilišta kontroli je izmakla i kalifornijska pastrmka, Oncorhynchus mykiss, dok je jezerska zlatovcica Salvelinus alpinus introducirana višekratnim poribljavanjima Neretve i hidroakumulacija. Invazivne vrste riba su u znacajnoj mjeri narušile strukturu ekosistema mnogih vodotoka. U posebnoj opasnosti se nalazi endemicni genofond, kao što je neretvanska mekousna pastrmka Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus.
Dolaskom invazivnih vrsta danas su posebno ugrožene endemicne vrste kraških rijeka i ponornica kao što su Paraphoxinus metohiense i Leuciscys svallize.

Invazivne vrste (pdf)

Saturday, February 6, 2010

Another set of data on S. dentex from Neretva from BTRG

Although, I believe that results of this research are somewhat inconclusive, you can read its summary text below as posted on Balkan Trout Restoration Group blog.

"In the past year, BTRG has performed a comprehensive genetic analysis of dentex trout from the River Neretva. This time we applied an extended set of molecular markers and included for comparison several specimens of "real glavatica" (i.e., marmorated trout from the Neretva), which were badly missing in our preliminary study.
Contrary to our previous hypothesis, dentex trout turned out as genetically indistinct from marmorated trout of the Neretva. We assume that a phenotype characteristic of dentex trout had probably evolved as a consequence of specific local adaptation.
 Summary
The Balkan Peninsula is home to the most diverse collection of salmonids in the world. Nevertheless, many taxonomic uncertainties remain unresolved despite over a century of studies. Conservation of Balkan salmonid biodiversity hinges in large part upon addressing such uncertainties and is therefore of paramount importance. A notable example is found in the enigmatic Salmo dentex, which has been described by various authors in discontinuous populations ranging from the Aoos river in Greece to the Krka river drainage in Croatia. Current reports suggest it has disappeared from much of its previous range. At present, several contradictory opinions predominate on the taxonomic status of S. dentex without any broad consensus. To help resolve this issue we performed a rigorous molecular genetic analysis using a robust array of mtDNA, microsatellite, and nuclear gene markers of so-called S. dentex of the lower Neretva river drainage alongside other co-inhabiting endemic salmonids (i.e. S. obtusirostris, S. marmoratus, S. trutta). Our results clearly showed three genetically distinct lineages of salmonids with S. dentex being phenotypically distinct yet genetically indistinct from S. marmoratus of the lower Neretva. Based on our results and previous molecular results on Montenegrin dentex, it is clear that S. dentex is not a monophyletic lineage and should not be considered a distinct species on a genetic basis. We hypothesize S. dentex to most likely be polyphyletic assemblage of fish sharing a similar life history and unified phenotype evolved as a consequence of specific local adaptation.
Real Time Web Analytics